Vaskrs je najveći hrišćanski praznik. Vjeruje se da je tog dana Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih, pobijedio smrt i svim ljudima od Adam i Eve do posljednjeg čovjeka na zemlji darovao vječni život. Zbog značaja ovog praznika svaka nedjelja tokom godine je posvećena vaskrsu i svaka nedjelja je mali Vaskrs. Najranije može da padne 4. aprila, a najkasnije 8. maja po novom kalendaru.

 
  Za Vaskrs su  vezani lijepi običaji. U cijelom hrišćanskom svijetu, za ovaj praznik je vezan i običaj darivanja jajima. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života. Vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i za one koji ga primaju.
 
  Farbanje jaja je jedan od najljepših i najradosnijih običaja. Domaćice, po ustaljenoj tradiciji, farbaju jaja na Veliki petak.Jaja se farbaju u spomen na događaj kada je sveta Marija Magdalena Mironosnica, djevojka koja je sa Bogorodicom neprekidno bila uz Hrista u toku njegovog golgotskog stradanja i kojoj se Hristos prvi javio po vaskrsenju, putovala u Rim da propovijeda jevanđelje i posjetila cara Tiberija. Tada mu je, prema vjerovanju, u znak pažnje kao novogodišnji poklon predala crveno jaje i pozdravila ga riječima „Hristos voskrese“.
 
  Kada osvane dan Hristovog vaskrsenja, sa svih tornjeva pravoslavnih hramova dugo zvone sva zvona i javljaju dolazak velikog praznika. Domaćin odlazi u crkvu na svetu vaskršnju službu sa svojom djecom. Poslije službe narod se međusobno pozdravlja riječima „Hristos vaskrese!“ i „Vaistinu vaskrese!“ Taj pozdrav traje sve do Spasovdana. Kada se iz crkve dođe kući, svi ukućani se međusobno pozdravljaju vaskršnjim pozdravom i ljube. Zatim domaćin pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i ovaj kadi cijelu kuću. Ukoliko ukućani ne umiju da otpjevaju vaskršnji tropar, naglas se čita očenaš i druge molitve koje se znaju napamet, ili se čitaju iz molitvenika. Poslije zajedničke molitve ponovo jedni drugima čestitaju Vaskrs i sjedaju za svečano postavljenu trpezu.
 
  Prvi ponedeljak poslije Vaskrsa zove se Pobusani ponedjeljak. Tog dana, po narodnom vjerovanju i običaju, treba pobusati grobove umrlih srodnika busenjem sa zelenom travom. U nekim krajevima ovaj dan se obilježava i kao Zadušnice. Ide se na groblje, gdje se pale svijeće, uređuju grobovi i sveštenik vrši parastose i pomene za pokoj duša pokojnika. Toga dana se iznose ofarbana vaskršnja jaja na grob, a potom se dijele sirotinji. 

Vaskršnja poruka tuzlanskog paroha Milana Topića

 
 U vaskršnjoj poruci paroh tuzlanski otac Milan Topić, između ostalog navodi: 
 
 „Draga braćo i sestre, iščekujući najveći hrišćanski praznik, u danima posta, zavirimo u srca svoja, ispunimo ih ljubavlju prema Gospodu, ljubavlju prema bližnjima. Očistimo srca svoja od pohlepe, pakosti, od svake ružne misli“.
 
 Čestitajući praznik paroh tuzlanski Milan Topić, obraćanje vjernicima u svojoj poruci završava riječima:
 
  „Draga braćo i sestre, najsrdačnije vam čestitam ovaj veliki praznik sa željom da vas nadahne Hristova pobjeda, i da se Hristos naseli vjerom u srca vaša, da ga provedete u miru i radosti, zdravlju i blagostanju sa svojim porodicama, prijateljima i komšijama. Pozdravljam vas najljepšim i najradosnijim riječima ovog najvećeg hrišćanskog praznika- Hristos vaskrse! Vaistinu vaskrse“! /M.S./

 

 
 

Vaš komentar na članak: