Ovih dana predmet rasprave upravljačkih struktura Šumskog gazdinstva Sprečko Živinice bila je zaštita šuma na području Tuzlanskog kantona,  gdje uglavnom gazduju živinički „šumari“.Sprečko je na zaštiti šuma angažovalo ukupno 42 osobe, od kojih je 36 lugara, 3 dipl.ing.tehnologa i 3 tehničara, koji vrše direktnu zaštitu od sječe i uzurpacija.

  „Najveća problematika se iskazuje kroz vid bespravnih sječa i samo u prošloj godini imali smo 167 prekršajnih krivičnih prijava ( veća sječa od 2 kubna metra), sa bruto posječenom drnom masom od 754 kubna metra.Direktna šteta našem preduzeću iznosi 99 hiljada maraka.Od ovog broja podnesenih prijava riješeno je na Sudu samo 10 , sa bruto masom od 45 kubnih metara, što je tek 6 odsto od broja podnesenih prijava.Treba reći da je od tih 10 riješenih slučajeva presuđeno tek 5 600 KM, a da je realizovano svega 1900 KM“, kaže nam direktor ŠG Sprečko u Živinicama Zdravko Mišić.

  Nije teško zaključiti da su šumokradice još i stimulisane na ponavljanje bespravnih sječa, pošto  gotovo da i ne odgovaraju za svoje lopovluke.Kada je riječ o prekršajnim prijavama za bespravnu sječu, u koje podliježu krađe do dva kubna metra drveta, lugari ŠG Sprečko su ih podnijeli čak 378 u prošloj godini, sa bruto posječenom masom drveta od 416 kubna metra.Od tog broja riješeno je svega 25 prijava, ili 5,8 odsto.Presuđeno obeštećenje iznosilo je svega 3 600 KM, dok je naplaćeno samo 456 KM.Uz pomenute sječe još su podnesene i dvije krivične prijave za uzurpirane površine od 3682 kvadratna metra, čije je rješavanje u postupku.

  Kako se vidi glavna problematika je u neblagovremenom rješavanju navedenih prekršaja od strane sudova, a i ono što sudovi riješe sankcije su blage i ne postiže se očekivani efekat.Čak bi se moglo reći da tako blage  i spore kazne još i stimulišu šumokradice da nastave sa bespravnim sječama šumskog blaga.Praksa sudova , kako ističu u ŠG Sprečko, je da višestruke krađe kažnjavaju uslovno, uz stalno ponavljanje takvih presuda.

  Prema riječima direktora Zdravka Mišića i ono što sud presudi ne može se lako naplatitit:

  „Razlozi loše naplativosti su u činjenici što su šumokradice uglavnom lošeg imovinskog stanja i radi se nerjetko o socijalnim slučajevima. Sve se to prelama preko leđa šumarstava, koja izdvajaju značajna sredstva za zaštitu šumskog fonda.Područja na kojima se najviše bespravno sječe su Bašigovci, Suha, Šerići, Priluk, Poljice, Banj Brdo na Majevici, te Seona i Lozna kod Banovića“.

  Prema Zakonu o šumama FBiH čuvanje šuma trebalo bi prenijeti na kantonalne uprave za šumarstva, ali je za prošlu i ovu godinu ugovoreno sa JP Šume TK da se s tim aktivnostima nastavi po starom, dok se ne stvore svi potrebni uslovi za primjenu Zakona.Do tada teško da će se poboljšati stanje na planu zaštite naših šuma od sve češćih krađa i uzurpacija!/Š.Gadžo/

Šumsko blago sve češće završava kod šumokradica

Vaš komentar na članak: