Nagomilavanje otpada i neadekvatno zbrinjavanje postalo je globalni problem čovječanstva, sa tendencijom sve izraženijeg ugrožavanja razvoja održivog okoliša. U BiH jedan od većih okolišnih problema predstavlja upravljanje opasnim i neopasnim otpadom koji završava, pored postojećih već poprilično punih gradskih deponija, i na velikom broju divljih deponija formiranih pored puteva, rijeka, potoka, samih naselja i sl.

  U ukupnom zagađenju okoliša medicinski otpad (MO) ne zauzima veliki dio, ali je on potencijalno među najopasnijim vrstama otpada, jer može dovesti do zaraza i trovanja. Zagađenje koje dolazi iz zdravstvenih ustanova je specifično i opasno, kako po zdravlje ljudi koji rade u zdravstvenim ustanovama, tako i po zdravlje okoline, odnosno stanovništva i ekosistema u kojem se taj otpad skladišti.
Procjenjuje se da BiH godišnje generiše u prosjeku 32.500 tona MO, sa proizvodnjom svake općine do 5 m3 MO/ dan, a za sjeveroistočnu BiH (SIBiH) ovo iznosi oko 200 m3 MO/ dan.

  Nažalost, vladine institucije nemaju kapaciteta, ili volje da na odgovarajući način riješe problem MO. Postojeći zakoni se loše sprovode, dok mnogi mehanizmi koji su neophodni za bavljenje MO ne postoje, pa kao rezultat toga dolazi do neodgovornog odlaganje na ilegalnim mjestima, spaljivanjanja u necertificiranim pećima ili, jednostavno, "guranja pod tepih" u uglu deponije i pokrivanja komunalnim otpadom.

  Uvidjevši ovaj problem, Centar za ekologiju i energiju, uz partnerstvo sa MDP inicijativom iz Doboja i finansijsku podršku EU, je od 1. januara 2011. započeo sa implementacijom dvogodišnjeg projekta “Odgovorno upravljanje medicinskim otpadom“ koji će se realizirati u regionu sjeveroistočne BiH.

  Cilj projekta je da se zajedničkim radom predstavnika vlasti, zdravstvenih ustanova, biznis sektora i NVO- a sagleda stanje količine i trenutnog načina zbrinjavanja MO u SIBIH i osmisle Regionalni plan za upravljanje MO u SIBiH i Priručnik izrade plana upravljanja medicinskim otpadom za zdravstvene ustanove u koje će biti integrirani inovativni mehanizmi i iskustvo iz EU./Vanja Rizvić, dipl.ing.Centar za ekologiju i energiju/

Vaš komentar na članak: