U Službi za hitnu medicinsku pomoć Doma Zdravlja Živinice u protekla 24 sata je obavljeno   preko 150 pregleda.U okviru tog broja pregleda ulazi i 20 kućnih posjeta medicinskih tehničara, te doktora medicine.Prema riječima dežurnog ljekara Dr. Almira Jagodića evidentan je broj pacijenata koji se javljaju sa prelomima nastalim usljed klizavog terena po kome se kreću.

Takođe, je izrađen veliki broj građana koji se javljaju u Službu hitne medicinske pomoći sa simptomima sezonske gripe i nahlada.Dr. Almir Jagodić apeluje na građanstvo da se kreću sa oprezom jer veliki dio snježnog pokrivača se nalazi na krovnim konstrukcijama, te je velika mogućnost obrušavanja istog na same građane.Velika pažnja se treba posvetiti i na podlogu po kojoj se kreće,jer na istim je još prisutan dio snježnog pokrivača koji pješačke zone i dalje čini klizavim.

Iako je došlo do stabilizacije temperature, građani i dalje trebaju da se pridržavaju preporuka u cilju sprječavanja zdravstvenih problema izazvanih niskim temperaturama,a neke od njih su:

•    Hronični bolesnici, na prvom mjestu srčani bolesnici i astmatičari, kao i starije osobe trebaju izbjegavati ili ograničiti izlaske, naročito u ranim jutarnjim i noćnim satima (ako je prisutna poledica kod starijih osoba je povećana i mogućnost ozljeđivanja, odnosno padova i lomova);
•    Prilikom izlaska preporučuje se zaštititi glavu, ruke i prekriti usta šalom da bi se spriječilo direktno udisanje hladnog zraka;
•    Maloj djeci i bebama je naročito važno utopliti šake i stopala i zaštititi glavu kapom;
•    Odjeća treba da je topla i komotna, slojevita, po mogućnosti od vune, polipropilena i svile, jakne sa unutrašnjim slojem od pamuka, a vanjskim slojem nepropusnim za vlagu i vjetar;
•    Preporučuje se obuća bez visokih peta, topla, ne smije biti uska;
•    Ako je, prilikom fizičkih aktivnosti, došlo do povećanog znojenja i vlaženja odjeće, potrebno ju je presvući u toploj prostoriji i osloboditi se viška odjevnih predmeta;
•    Izbjegavati teži fizički rad na otvorenom (naročito hronični bolesnici), kao i sve aktivnosti koje mogu dovesti do umaranja (pojava drhtavice je znak za hitan povratak u unutrašnji prostor);
•    Izbjegavati duže stajanje ili sjedenje (osobito prekriženih nogu, zbog kompromitiranja cirkulacije) na otvorenom prostoru;
•    U organizam unijeti dovoljnu količinu tečnosti, najbolje u vidu toplih napitaka (čaj), a izbjegavati alkohol, velike količine kafe i cigarete;
•    Preporučuje se topla i kuhana hrana, naročito ona bogata bjelančevinama (bijelo meso, riba, grah, grašak), tjestenina i namirnice na bazi cjelovitih žitarica, tople čorbe od povrća, kuhano i svježe povrće i voće (naročito banane, limun, narandže, jabuke, kivi).
•    U slučaju pothlađivanja, treba se utopljavati postepeno zamotavanjem u deku uz konzumiranjem toplih napitaka, najbolje zaslađenog čaja.
•    Ako je usljed izlaganja hladnoći, koža prstiju šake ili stopala blijeda uz pojavu trnjenja i gubitka osjeta, a pri utopljenju crvena, potrebno je potražiti pomoć ljekara;
•    Ukoliko su nastale smrzotine (najčešće prsti šake i stopala i uške), a nije moguće odmah dobiti ljekarsku pomoć, ne smiju se koristiti direktni izvori toplote (npr. grijalice, radijatori) za njihovo zagrijavanje, jer direktna toplota može uzrokovati oštećenje tkiva;
•    Pri niskim temperaturama, pomoć ljekara potrebno je potražiti i u slučaju pojave nesvjestice, gubitka ravnoteže, mučnine i povraćanja i u slučaju jake glavobolje.
•    Ukoliko se za zagrijavanje stanova i kuća koristi čvrsto gorivo ili plin, voditi računa o redovnom ventiliranju prostorija.

S tim u vezi da stručnjaci prognoziraju poplave nakon otapanja snijega,zamolili smo dr. Jagodića za preporuke za  stanovništvo u slučaju poplava.A one su sljedeće:

•    Voda za piće može biti zagađena u poplavljenim područjima, zbog toga vodu sa slavine ne treba piti dok se ne uvjeri da je sigurna za konzumaciju. Do tada treba piti prokuhanu, dezinficiranu ili flaširanu vodu.
•    Voda se propisno prokuhava tako što se ostavi da ključa najmanje 1 minutu, kako bi se uništile sve bakterije.
•    Ako je voda zagađena hemikalijama,  prokuhavanje je neće učiniti prikladnom za piće i takva voda se ne smije koristiti.
•    Ukoliko se voda za piće dezinficira, dezinfekciju vršiti prema uputstvu za doziranje, zavisno od dezinfekcionog sredstva. U slučaju nejasnoća vezanih za doziranje dezinfekcionog sredstva obratiti se ustanovi od koje je sredstvo nabavljeno ili dobiveno.
•    Ukoliko se  za malu djecu koristi samo industrijski pripremljena hrana u limenkama (dječija formula) pripremati je isključivo sa prokuhanom vodom i po uputstvu navedenom na pakovanju.
•    Neprokuhana i nedezinficirana voda se ne smije upotrebljavati ni za pranje suđa, zuba, lica, ruku, pranje i pripremu namirnica i pravljenje leda.
•    Neophodno je održavanje lične higijene, naročito često pranje ruku sapunom (prije jela, nakon upotrebe WC-a, nakon čišćenja naplavnog otpada i nakon rukovanja artiklima koji su došli u kontakt sa naplavnom ili kanalizacijskom vodom).
•    Posebnu pažnju treba obratiti na čistoću ruku kod djece.
•    Držati se što dalje od oborenih električnih vodova, a njihovu lokaciju prijaviti elektrodistribuciji.
•    Zbog mogućnosti miješanja sa kanalizacionom vodom obavezno je čišćenje (vrućom vodom i deterdžentom uz obavezno korištenje gumenih rukavica) i dezinficiranje zidova i podova prostorija u koje je  dospjela voda za vrijeme poplave.
•    Zagađene predmete i materijale koji se ne mogu očistiti i dezinficirati baciti.
•    Pranje odjeće i čišćenje obuće.
•    Pranje i dezinficiranje dječijih igračaka.
•    Bacanje hrane koja je došla u direktan kontakt sa poplavnom vodom, kao i sve kvarljive hrane koja je stajala duže od 4 sata na temperaturi od 50C.
•    Čišćenje neoštećenih limenki koje su došle u kontakt sa poplavnom vodom.
•    Čišćenje radnih ploha i pribora za jelo i kuhanje.
•    Kontrolisano korištenje sredstava za uništavanje insekata i glodara (držati van dohvata djece).
•    Zbog povreda koje se veoma česte u naplavljenim područjima, važno je znati da se otvorene rane moraju očistiti i zaštititi flasterom ili zavojem, kako bi se spriječila infekcija.
•    Nekada je potreban i dodatni tretman (npr. vakcinisanje protiv tetanusa), a liječničku pomoć je obavezno potražiti ako se pojave crvenilo, otok ili gnojni iscjedak na rani.
•    Liječničku pomoć treba potražiti i u slučaju pojave mučnine, povraćanja, slabosti, proliva, povišene temperature itd./Husović Edin/

Dežurni ljekar SHMP JZU Doma Zdravlja Živinice- dr. Almir Jagodić

Vaš komentar na članak: