Povodom proglašenja najboljih studentskih projekata za uređenje Grada Sarajeva, čija je prezentacija održana 2.februara, objavljujemo prilog o najboljem radu u okviru radionice "Transformacija gradskog trga".Kao najbolji proglašen je rad "Rebrendiranje Baščaršija", autora Edina Skenderovića iz Živinica i Almira Rizvanovića iz Tutina u Sandžaku.

  Projekti su izrađeni uz pokroviteljstvo Ministarstva prostornog uređenja i okoliša KS-a, Općine Stari Grad i Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja, za čiju je realizaciju zainteresovanost pokazao ministar Abid Jusić.

  "Projekti su spoj teorije i prakse, a postoje i naznake da bi se dijelovi ovih projekata mogli implementirati u sadašnje stanje navedenih lokacija.Radi se o urbanoj transformaciji, izuzetno vrijednog prostora, sa ciljevima koncipiranim nakon detaljnih istraživanja i analiziranja (postojeće stanje strukture, observacija jednodnevnog života trga, anketiranje korisnika), koja su uzimale u obzir strukturalne, funkcionalne i kulturno historijske osobenosti trga.

   Savremenim pristupom planiranju, a uzimanjem u obzir sve koncepcije koje su kroz historiju kreirale i mijenjale strukturu trga i inkorporiranjem njihovih vrijednosti u koncept "Rebrendiranja Baščaršije", poštiva se prošlost, a prostor se prilagođava savremenim potrebama", ističu autori Skenderović i Rizvanovi, te dodaju:

  "Najprije je predviđeno uklanjanje neprikladnih elemenata na trgu, a zatim kreiranje čistog, bijelom Hrešom popločanog prostora, da bi ono što je istinski vrijedno (objekti istinske vrijednosti i niz drvenih dućana koji tvore ambijentalnu vrijednost) došlo do izražaja. Popločanje sadrži podne znakove (smjer i udaljenost specifičnih mjesta u svijetu) koji podsjećaju posjetioce da je Baščaršija uvrštena u tačke svjetskih turističkih destinacija, što je predmet globalnog rebrendiranja koji se bazira na medijskoj diseminaciji".

  Sa druge strane lokalno rebrendiranje je bazirano na intervencijama u prostoru: stvaranje mreže međusobno povezanih prostora, te ostvarivanje longitudinalnih i podužnih veza u prostoru, koje je proisteklo iz orjentalne koncepcije mahale i čaršije-intimnog i javnog- i sokaka kao njihovih veza.Ti otvoreni javni prostori su, stoga povezani sokacima, uskim prolazima i podnim znakovima-savremenim LED održivim podnim diodama koje vode posjetioce u istraživanje i osvajanje prostora, a teže sebilju "kao korjenje stablu", i simboliziraju krivudave puteve autentične Baščaršije.

  Vertikalni akcenat podnih znakova naznačen je strukturom "tri stuba jednakosti" (cjevasti kristalni paneli) koji svojim prožimanjem i preplitanjem simboliziraju jednakost i zajedničku historiju tri konstitutivna naroda.Longitudinalne veze imaju za cilj spajanje dva dijela trga rastavljenih ulicom Mula Mustafe Bašeskije: longitudinala mobilnih prostora dnevnih aktivnosti (dani filma, muzike, knjige, riječi, slike, pjesme, Baščaršije .. itd); longitudinala cvijetnih prostora (zelena pauza) te na kraju longitudinala postojećih česama koja ima za cilj duhovno spajanje i simboliziranje viječnosti.Transferzalne veze su ustvari veze pješačkih ulica:Ćurčiluk veliki-Bravadžiluk; Sarači-Kazandžiluk; Ulica Mula Mustafe Bašeskije (koja je posebno tretirana granitnim popločanjem, proširivanjem trotoara i zelenim pauzama) a sve u cilju otvaranja trga prema okruženju.

  Koncept je dodatno naglašen urbanim mobilijarom vlastitog dizajna (jer unikatan prostor zahtjeva unikatne elemente) sa deniveliranim načinom sjedenja (tradicionalno-savremeno) adekvatne materijalizacije (lamelirano drvo koje bojom odgovara kontekstu).

Dio projekta mladih arhitekata

Edin Skenderović i Almir Rizvanović
 

Vaš komentar na članak: