Za manje od minut gotovo u potpunosti je  uništen centar tromilionskog glavnog grada Haitija, Port-o-Prensa čiji su stanovnici zatrpani u ruševinama. Katastrofalan zemljotres, najjači u više od 200 godina, pogodio je Haiti, najsiromašniju zemlju zapadne hemisfere koja se još nije oporavila od prošlogodišnjih tornada.

  Pomoć za opravak Haitija, čije žrtve zemljotresa se broje na preko 50 hiljada poginulih, stiže iz svih krajeva svijeta pa i Bosne i Hercegovine.Crveni krst/križ vodi akciju na prikupljanju pomoći ovoj nesretnoj državi.

  Evo kraćeg istorijata Haitija, još uvijek za nas nedovoljno poznate zemlje!

 
  Haiti je ukleta zemlja, koja nema mira od 1804.godine.Od tog perioda do danas na čelu ove zemlje bila su 54 predsjednika i gotovo svi su poubijani, smaknuti ili su izvršili samoubojstvo, dok je svega 10 predsjednika odslužilo svoj mandat.

  Haiti zauzima zapadnu trećinu otoka Hispaniola u Karipskom moru, istočno od Kube. Kao bivša francuska kolonija, Haiti je druga država zapadne hemisfere, nakon SAD-a, koja je proglasila neovisnost. U Haitiju je trenutačno u toku ustanak.

  Domorodačko stanovništvo Hispaniole, narod Arawak (ili Taíno), gotovo je istrijebljeno u desetljećima nakon što se Kolumbo iskrcao 1492. godine. Otok je krajem 17. stoljeća naseljen robljem iz Afrike, koje je bilo radna snaga na plantažama šećera.

  Španija je 1697. godine prepustila zapadnu trećinu Hispaniole (koja se tada zvala Saint-Domingue) Francuskoj. To je postala jedna od najbogatijih francuskih kolonija 18. stoljeća. Robovsko se stanovništvo pobunilo 22. avgusta  1791., što je izazvalo rat s Francuskom. Haićani su pobijedili vojsku koju je poslao Napoleon i proglasili neovisnost 1. januara 1804. godine.

   NAJSIROMAŠNIJA ZEMLJA ZAPADNOG POLUOTOKA

  Haiti je otad postao najsiromašnija zemlja na zapadnoj polutki, a velik dio njegove povijesti obilježilo je političko nasilje i korumpirani diktatori. Najzloglasniji diktator bio je Francois Duvalier. Više od tri desetljeća diktature, za kojom je uslijedila vojna hunta, završilo je 1990. godine, kad je Jean-Bertrand Aristide izabran za predsjednika. Veći dio njegova mandata propao je zbog vojnog puča, ali uspio se vratiti na vlast 1994. godine.

  Aristide je 2000. ponovo izabran za predsjednika. Glasine da su izbori lažirani i sveopća korupcija doveli su do pobune 5. februara  2004. godine, 200 godina nakon prve haićanske revolucije. Pobuna je prešla u ustanak i do 17. februara se proširila središnjom pokrajinom Artibonite, te su joj se pridružili disidenti protjerani u Dominikansku Republiku.

  Predsjednik Aristide je 29. februara  2004. pobjegao iz Haitija u Srednjoafričku Republiku. Prema ustavu Haitija, glavni sudac Vrhovnog suda Boniface Alexandre privremeno je preuzeo predsjedničku dužnost.

  12.JANUARA 2010. godine Haiti je pogodio potres momentne magnitude 7.0. Potres je trajao oko jednu minutu, a u to vrijeme se urušila ili oštetila većina zgrada.

  Najveći grad je glavni grad, Port-au-Prince, s 990,558 stanovnika. Za njim slijedi Cap-Haitien s 113,555 stanovnika(prema podacima iz 1999. godine).

  Oko 80% stanovništva živi u krajnjem siromaštvu. Gotovo 70% Haićana živi od poljoprivrede, što je uglavnom zemljoradnja na niskoj razini, koja zapošljava 2/3 ukupne radne snage. Broj radnih mjesta raste vrlo sporo, a crno tržište je sve jače. Zbog neuspješnih pregovora s međunarodnim sponzorima Haiti je ostao bez potrebne pomoći u novcu i razvoju.

 Oko 95% Haićana ima afričko podrijetlo. Ostali su uglavnom miješanog bjelačko-afričkog podrijetla. Ima i ponešto ljudi s europskim i bliskoistočnim porijeklom. Oko 2/3 stanovništva živi na selu.

  Francuski je jedan od dva službena jezika, ali govori ga samo 10%  stanovništva. Svi Haićani govore kreolski, koji je drugi službeni jezik zemlje. Sve više mladih i poslovnih ljudi govori engleski.

  Katoličanstvo je državna religija, koju ispovijeda većina stanovništva. Neki su se obratili na protestantizam. Mnogi Haićani održavaju tradiciju vudua, iako se smatraju kršćanima.

  Haiti je predsjednička republika s predsjednikom koji se bira na izborima i Državnim saborom. S druge strane, neki tvrde da vlada pritajena diktatura. Ustanak 29. februara  2004. doveo je do svrgavanja predsjednika Jeana-Bertranda Aristidea, pa se zasad ne zna hoće li se politički ustroj mijenjati.

  Ustav je uveden 1987. godine prema modelu ustava SAD-a i Francuske. Nakon što je određen broj godina bio djelomično (pa i posve) ukinut, ponovo je ustoličen 1994. godine.

  Da li će najnovija katastrofa doprinijete stabilizaciji zemlje na političkom planu teško je prosuditi.U svakom slučaju, ako to bude u interesu najmoćnijih zemalja stabilnost ove zemlje ne bi trebala više biti upitna!/Š.G./

Mapa Haitija
 

Vaš komentar na članak: