Dana, 8.oktobra 1995. godine, u prognaničkom naselju Karaula u jednim trenu je ugašeno devet života. Sedmoro su bila djeca starosne dobi od dvije do deset godina. Na dan 8.10.1995. godine, Svjetske nedjelje dječijih prava, u prognaničkom naselju Karaula u Živinicama agresorskom granatom prekinuti su životi:

Amre Seferović 1993.godine iz Đulića, koja je imala samo dvije godine,
Ramize Husejnović 1992.  iz Đulića, stare svega tri godine,
Amel Ibrahimović 1985. Kamenica – Zvornik
Mirsad Gojkić 1987. Kamenica – Zvornik
Selver Nukić 1988.  Kamenica – Zvornik
Amira Delić 1988.  Glogova – Bratunac
Amira Salkić 1985. Hranča – Bratunac
Rajfa Suljić 1958.  Đulići – Zvornik
Rahima Musić 1949. Glogova – Bratunac

Svi oni, kao i druge hiljade prognanika iz Podrinja, izbjegli su u Živinice i druge slobodne krajeve Bosne i Hercegovine u nadi da se spase od agresije i agresorskih granata. Niko ni slutio nije da će ta nedjelja, sunčana i lijepa, dan u Svjetskoj nedjelji posvećenoj djeci i dječijim pravima, u vrijeme dok su se vodili pregovori o potpisivanju prestanka ratnih dejstava u Bosni i Hercegovini, ostati zapisana kao krvavi dan u našoj historiji, da će na slobodnoj teritoriji biti prekinuti u jednom trenu životi sedmoro nevine djece, od kojih su najstariji imali samo po deset godina./Nihad Kovačević/

Vaš komentar na članak: