U Tuzli je održan  Prvi kongres o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima.Organizatori su bili Tehnološki Fakultet
Tuzla, Prehrambeno Tehnološki Fakultet Osijek, Udruženje za nutricionizam i dijetetiku “Hranom do zdravlja”Tuzla, Nezavisni biro za razvoj Gradačac, Veterinarski Zavod Bihać, Kantonalni Pčelarski Savez Tuzla, Pčelarske Udruge TK i FBIH.

Kongres o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima je prvi ovakav skup u regionu. Izloženo je bilo 26 radova u 4 sekcije: PčELARATVO, APITERPIJA, HEMIJA I PRIMJENA PČELINJIH PROIZVODA, ANALZE PČELINJIH PROIZVOD i KVALITET PČELINJIH PROIZVODA.

Na Kongresu je svoja izlaganja prezentiralo oko 40 stručnjaka iz ove oblasti, koji su dali značajan doprinos daljem razvoju pčelarstva kod nas. Prof.Kadrija Hodžić je u svom izlaganju govorio o proizvodnji i potrošnji meda, kao i mogućčnsotima za razvoj pčelarstva, koje u potpunosti nisu iskorištene:

“Prirodni kapaciteti za proizvodnju meda u Bosni i Hercegovini su znatno veći od količine meda koja se posljednjih godina iznosi na tržište. Izrazito bogata flora (oko 3.700 biljnih vrsta), pogodan i čist okoliš, uključujući tradiciju čine odlične preduslove za proizvodnju visokokvalitetnog meda. Organizovana proizvodnja meda je započela u vrijeme austro-ugarskog prisustva u Bosni i Hercegovini (sačuvan je podatak da je samo iz Trebinja, 1900. godine u Beč otišlo 30.000 kg meda). Procjenjujemo da Bosna i Hercegovina, danas, godišnje proizvede između 2.200 do 2.600 tona meda, i to na oko 200.000 košnica. Na izvoz otpada cca 700 tona, a ostatak se potroši u zemlji u srazmjeri 250-300 grama po stanovniku. Uz to se još uveze oko 500 tona godišnje, iako o tome ne postoje zvanični podaci. Budući da je EU tržište meda otvoreno za Bosnu i Hercegovinu (podsjetimo da proizvodnja meda u EU zadovoljava svega 55 % ukupnih potreba) proizvodnja meda bi, uz malo bolju organizovanost i obrazovanje pčelara (uključujući i znanje o marketingu),izdašnije poticaje, i zadružnu integrisanost proizvođača (horizontalno i vertikalno udruživanje pčelara), mogla biti jedna od najunosnijih i najprofitabilnijih djelatnosti u zemlji”, istako je d. Hodžić.

“Još uvijek na međunarodnoj razini nisu doneseni standardi za pojedine pčelinje proizvode. Malo je zemalja
u svijetu koje su usvojile neku formu regionalnih standarda ili smjernice koji definiraju kvalitetu pčelinjih proizvoda. To znači, da je moguće kupiti pčelinje proizvode na tržištu, bez kontrolirane kvalitete i autentičnosti, što predstavlja rizik za kupce i potrošača ali i za poduzeća u sektoru, koji ne samo da se moraju natjecati s jeftinijim nego i sa proizvodima koji ponekad uopće nisu pčelinji. Zbog toga pčelinji proizvodi zahtijevaju standardizaciju kvaliteta, što podrazumijeva ponudu proizvoda kontroliranog i ujednačenog sastava, svojstava, sigurnosti i drugih elemenata”, rekao je, između ostalog, prof.dr.Midhat Ješić.

Prof dr.Sead Noćajević, Midhat Jašić, Miro Stošić, Besim Salkić, Husein Keran i Sabina Begić su govorili o značaju pčela u oprašivanju drvenastih i grmastih voćnih kultura:

“Pčelarstvo i voćarstvo imaju zajedničke obostrane interese. Voćari žele da pčele što efikasnije opraše voćne kulture, a pčelari da im pčele prikupe što više nektara i polena. U tu svrhu se posebno pripremaju pčelinja društva, jer oprašivanje većine voćnih kultura pada rano u sezoni, kada se u košnici nalazi manje pčela radilica.Procjenjuje se da u oprašivanju medonosnih cvjetova voćaka, pčele učestvuju sa preko 80 %, dok na sve ostale polinatore otpada oko15 %. Potrebno je poboljšati saradnju između voćara i pčelara uz uspostavu katastar drvenastih i grmastih voćnih medonosnih kultura na području sjeveroistočne Bosne i Hercegovine, kojeg bi pčelarske udruge rabile u svojim aktivnostima s ciljem poboljšanja kvaliteta i intezitet pčelarenja i prinosa u voćarstvu”.

Na temu Uslovi za uvoz i izvoz meda iz Bosne i Hercegovine govorila je Amina Muharemagić, dipl. eoc. direktorica Beemed d.o.o. Tuzla:

“Uslovi za izvoz i uvoz meda u BiH su omogućeni, imamo zakone i pravilnike usklađena sa drugim zemljama od 2013.godine, od kada je moguć izvoz u EU. velike količine meda se uvoze u BiH, a nažalost izvoz skoro da i nemamo. Razlog tome je nedovoljna proizvodnja meda u BiH, nedovoljna edukacija pčelara, slaba podrska države, tj. mali poticaji, manjak strateškog pristupa pčelarstvu u BiH, što rezultira da se na tržistu nalazi dosta meda, koji ne zadovoljava opće kriterije za higijenske uslove i kvalitet”.

Na Kongresu pčelartstva u Tuzli bili su prisutni i predstavnici Udruženja pčelara Vrijesak iz Živinica./Š.G./

Vaš komentar na članak: