Srebrenica:Promocija knjige i muzejske postavke

U biblioteci Memorijalnog centra Srebrenica održana je promocija knjige Azira Osmanovića “Od Srebrenice do svjetla na kraju tunela”.

Predstavljanje knjige je moderirala Almedina Pašić, a na promociji su govorili prof. dr. Izet Šabotić i dr. Emir Suljagić.

“Predstavljanje knjige je još jedan pokazatelj važnosti biblioteke Memorijalnog centra Srebrenica, koja je nakon akcije “Knjige za Srebrenicu” i prikupljanje preko 5,000 naslova kroz donacije, sada pokazala da može biti središte važnih okupljanja i dijaloga o djelima koja svjedoče o zločinu genocida”, kazao je Ahmo Mehmedović, jedan od učesnika skupa.

Azir Osmanović je rođen 1982. godine u Ljeskoviku kod Srebrenice. Dio je tima Memorijalnog centra još od 2009. godine. Po struci magistar historije, Azir svakodnevno doprinosi istraživačkom radu Memorijalnog centra, a radi i sa brojnim grupama posjetilaca, naučnika i studenata. Rat je proveo u Srebrenici, a sa 13 godina je preživio genocid.

“Rad u Memorijalnom centru za mene znači mnogo. Svakodnevno pričam ogenocidu. To je velika odgovornost, ali i obaveza prema žrtvama. Pokušavam ljudima iz cijeloga svijeta opisati njihove patnje. Kao svjedok genocida imam odgovornost da to uradim na najadektavniji način prema njima, ali i da posjetioci ne osjete bilo kakvu subjektivnost u mom izlaganju. Sa druge strane imam i obavezu, kao neko ko je mogao biti jedna od ubijenih žrtava, da širim istinu o genocidu u Srebrenici i svim patnjama kroz koje smo zajedno prolazili od 1992-1995. Lahko je reći, ne ponovilo se, ali svakodnevno dajem sve od sebe da svim ljudima koji dođu u posjetu Memorijalnom centru kažem da urade sve što je u njihovoj moći da se takve stvari više nikada, nigdje i nikome ne ponove. Rad u Memorijalnom centru i prisjećanje na ličnu i prošlost mog naroda znači i borbu protiv zaborava, ali i doprinos da se takve stvari više ne ponove”, poručuje Azir.Njegov sin nosi ime ubijenog brata Azmira, a on će nastaviti priču.

Prikupljeno preko 350 ličnih predmeta žrtava genocida

Kroz nešto više od pola godine terenskog rada i komunikacije s porodicama žrtava genocida, tim Memorijalnog centra Srebrenica na čelu sa Azirom Osmanovićem je prikupio preko 350 ličnih predmeta žrtava genocida.

Riječ je o aktivnostima koje predstavljaju osnovu za stvaranje značajnog arhiva muzejske zbirke i buduće velike izložbe koja će moći obuhvatiti priče koje ovi predmeti nose.

„Projekt prikupljanja ličnih predmeta je od izuzetne važnosti za Memorijalni centar. Predmete prikupljamo na dva načina, od članova porodica žrtava i tako što obilazimo značajne lokacije kroz koje su grupe ljudi prolazile tokom genocida ili boravile na tim mjestima određen broj dana ili mjeseci. Kreiramo digitalnu izložbu od prikupljenih ličnih predmeta žrtava genocida. Zbog ograničenja s organizacijom uobičajenih izložbi za naše posjetioce i zbog situacije s koronavirusom na ovaj način želimo prikazati dio našeg rada na ovom projektu“, napominje Osmanović.

Dio izložbe će biti prikazan kroz komunikaciju putem društvenih mreža, ali Osmanović poručuje da je važno sačuvati privatnost onih koji su donirali svoje predmete i zadržati tu važnu bliskost stvarnog susreta s ovim materijalima u samom Memorijalnom centru. Zbog toga, kako kaže, očekuje da će se prikupljanje nastaviti i da će ovaj projekat rasti.

„Kako bi nam pomogli da sačuvamo kulturu sjećanja na genocid i naše najmilije, pozivamo i Vas ako posjedujete lični predmet nekoga od svojih bližih srodnika ubijenih u genocidu da nam isti ustupite na trajno čuvanje. Sada možemo reći da smo zaokružili jednu cjelinu aktivnosti, spoznali ključne izazove i razvili dobre prakse. No, naš rad se nikada ne završava, već sve pokrenuto uvijek ima neki svoj nastavak – u traganju za pričama onih koje smo izgubili u genocidu“, zaključuje
Osmanović.

Izložbu realiziraju Memorijalni centar Srebrenica i Centar za postkonfliktna istržaivanja (PCRC).