Svjetski dan voda: Klimatsku bi mogla naslijediti vodna kriza

„Voda i klimatske promjene“ tema je Svjetskog dana voda koji se danas, 22. marta obilježava širom svijeta s ciljem podizanja svijesti i skretanja pažnje na značaj i važnost vode te promocije održivog korištenja vodnih resursa. Ovogodišnja tema upućuje na razmatranje rješavanja globalnih problema svjetske vodne krize i klimatskih promjena koji su neraskidivo povezani.

„Vodni resursi moraju biti u fokusu prilikom planiranja klimatskih i energetskih politika. Bez snažnih aktivnosti vlasti za očuvanje vode, globalnu klimatsku krizu uskoro bi mogla naslijediti globalna kriza vode”, upozorava Majda Ibraković, asistentica programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu i pojašnjava:

“Klimatske promjene podstiču vodnu krizu smanjenjem količine i kvalitete dostupne vode s ozbiljnim posljedicama na snabdijevanje vodom za piće, sanitarnom i vodom koja se koristi za proizvodnju hrane. Rast temperature, sve intenzivnije i učestalije suše, poplave i oluje, topljenje snijega i lednika te porast razine mora prijete nedostatku vode na koju se ljudi oslanjaju u proizvodnji hrane i pića, kao i za higijenu“.

Najveći doprinos klimatskim promjenama daje industrija fosilnih goriva, što je čini i najvećim pokretačem klimatskih rizika povezanih s vodom. Pri tome, energetski sektor zasnovan na eksploataciji i sagorjevanju uglja koristi ogromne količine vode za proizvodnju električne i toplotne energije. Većina industrijskih postrojenja, rudnika i termoelektrana u Bosni i Hercegovini smještena je u zonama bogatim pitkom vodom i vodotocima sa visokom kategorijom kvalitete vode. Dnevno se za potrebe industrije i energetike „izvlače“ hiljade i hiljade kubnih metara čiste vode, koja kroz tehnološki proces postaje zagađena i takva završava u našim rijekama. Na taj način, izvori vode za piće, kao i podzemne vode nepovratno se zagađuju. O razmjerama tog zagađenja kao i posljedicama istog, BiH kao društvo nema precizne podatke.

“Jedno od rješenja ovog problema je prelazak na obnovljive izvore energije kao što su sunčeva i vjetro energija. Iako je jasno da zemlje Evropske unije najviše ulažu u ove vidove obnovljivih izvora, vlasti u BiH su taj zadatak usmjerile na planiranje hidroelektrana. Dok male hidroelektrane imaju beznačajan doprinos energetskom bilansu, a nose sa sobom velike štete po lokalne zajednice i prirodu, velike hidroelektrane imaju daleko veći uticaj, kako na mikroklimatske, tako i na globalne klimatske uslove”, kazao je Viktor Bjelić, potpredsjednik Centra za životnu sredinu koji se godinama bavi problematikom vezanom za vodne resurse u BiH.

Pojašnjava da je emisija CO2, oslobođena u akumulacionim jezerima hidroelektrana, veća nego u elektranama koje pokreće fosilno gorivo, ukoliko prije punjenja akumulacije vodom površina nije bila u potpunosti očišćena od vegetacije. Međutim, još je veći problem stvaranje metana, koji je mnogo opasniji od CO2, a odlazeći u atmosferu potpomaže stvaranju efekta staklene bašte.

Bez vode se ne možemo boriti protiv virusa

Voda je osnova života. Sigurna pitka voda i odvodnja su neophodni za održavanje života i zdravlja te suština dostojanstva svih ljudi. Upravo sada u vrijeme klimatske, zdravstvene i humanitarne krize u kojoj se čovječanstvo nalazi, iznenada svima postaje jasno kako je pristup pitkoj vodi od životnog značaja. U ovom istom momentu, tri osobe od njih deset neće imati pristup čistoj vodi koja je, na primjer, krucijalna za sprečavanje širenja aktualne pandemije virusa COVID-19 kroz redovno održavanje lične higijene.

U poređenju s termoelektranama ili hidroelektranama, solarna energija i vjetroelektrane imaju daleko manji uticaj na vodu i životnu sredinu. Prilagođavanjem na klimatske promjene, posebno na njene efekte na vodne resurse, mogu se zaštititi zdravlje i spasiti ljudski životi, a učinkovitije korištenje vode može uticati i na smanjenje emisija stakleničkih gasova. I na kraju, ne zaboravimo: voda je izvor života i prema njoj se tako trebamo i ophoditi./Tim za medije/