Menadžeri

Kod nas je praksa, da mi rukovodioce radnih i tehnoloških procesa u preduzećima nazivamo menadžerima. Obično ovu riječ često i pogrešno upotrebljavamo, pa sve osobe koje rukovode procesima, iz pomodarstva, nazivamo menadžerima. Menadžer je, najednostavnije rečeno, osoba koja uspješno vodi procese u jednom preduzeću, bilo da je to preduzeće javno ili privredni subjekt, čija je djelatnost proizvodnja, odnosno pružanje usluga.
Prema izvoru: https://hr.wikipedia.org/wiki/Menad%C5%BEer
Aktinosti menadžera su:
• tehničke
• financijske
• komercijalne
• računovodstvene
• sigurnosne
• menadžerske
• održavanje sastanaka
• pisanje izvještaja
Prioritetne aktivnosti managera su:
1. postavljanje ciljeva
2. planiranje
3. delegiranje autoriteta
4. samorazvoj
5. kreativnost
Znači, poslovi menađžera su raznorsni i složeni. Osoba koja preferira da se bavi ovim poslovima mora, pored obrazovanja imati i visok stepen inteligencije. Takođe mora dobro poznavati, infomatiku, kibernetiku (posebno, analizu sistema i matematičke modele), studiju rada, psihologiju rada, sociologiju rada, i neke vještine kao što su; mrežno planiranje, paredo analiza itsl.
Pored tehnološkog i organizacionog znanja, menadžer mora posjedovati i osobine sa kojima razvija dobre socijalne odnose između zaposlenih u radnom okruženju u kome djeluje. Dobri ili normalni odnosi između ljudi u procesu rada, su garant većeg uspjeha u radu..
Pojedini menadžeri u nekim našim preduzećima su daleko od toga da su to stvarni menadžeri. Čast pojedincima, ali pravi menađžeri su kod nas rijetkost. Više su to arogantni pojedinci koji svoju nesposobnost kriju kroz ovlašetnja koja imaju zbog rukovodne pozicije na kojoj se nalaze. Tako, oni su sve i svašta u sredini u kojoj djeluju. Vrhovni su komandanti u svemu i u svačemu. Sposobnim kadrovima nedaju ni blizu sebe. Obično za saradnike biraju osobe iz ‘svog tabora’ bez obzira koliko su ti kadrovi znani, odnosno, tehnološki i organizaciono sposobni da vode određene poslovne i proizvodne procese.
Njhov način rada je daleko od sistemskog i planskog. Da bi se stekao dojam da su spsobni i radin, oni bez ikakvog reda gomilaju resurse za rad; zalihe roba i materijala, transportna sredstva i druga stalna sredstva i opremu. Teže ka uspostavljanju savremenih tehnoligija bez ikakvih komparatvnih analiza i izučavanja procesa rada.
Najkraće rečeno, zbog pomodarstva, u organizaciju u kojoj djeluju, gomilasju sve i svašta bez ikakvog smisla i pravca.
Posebno treba istaći devijantno djelovanje ovih menađžera u oblasti sociološkog segmenta u funkcionisanju organizacije. Obično se radi o osobama koje nisu dovoljno ‘zrele’, koje nastoje da se pokažu u svijetlijem izdanju od onog što stvarno jesu. U tom svom ‘pokazivanju’ ruše sve pred sobom. Posebno su im na meti saradnici koji pokušavaju razmišljati svojom glavom.
Djelovanje ovih tkzv. međžera je ispod svakog nivoa ljudskosti i morala. Oni su najveći, oni su najpametnji, oni su veliki ljubavnici, oni su, najkraće rečeno sve i svašta, samo nisu ono što treba da budu.
Normalno kao takvi, ovi tkzv.menađžeri dolaze u sukob sa okruženjem i sa sredinom u kojoj djeuju, te na osnovu toga, postaju ‘teške’ psihopate koji smatraju da su samo uspješni onda kada drugima ‘skidaju glave’.
U prvim fazama funkcionisanja organizacija koje su uređene po principima ovih tkzv. manađžare , stiče se dojam da su te organizacije veoma uspješne. Međutim, u daljim fazama funkcionisanja, ove organizacije slabe, jer nisu osposobljenje da ostvaruju ni prostu reprodukciju a da ne govorimo o priširenju njihvog poslovanja.
(Selimović Edhem Edo)