Prošle godine u ovo vrijeme Bosnu i Hercegovinu je zavejao ogromni snijeg, temperature su dostizale skalu od -20°C, ali 2018. godine potpuno drugačija slika. Meteorolozi najavljuju +17°C, naredne sunčane i fine dane. Klimatske promjene su tu i sve su očiglednije. Ne možemo i ne smijemo se pravdati činjenicom da su to prirodni ekstremi koji se dešavaju u razdobljima od nekoliko godina. Prazničnu idilu ove godine dočekujemo bez snijega.

Prve posljedice klimatskih promjena najviše su osjetile afričke i azijske zemlje, međutim prema analizama koje su rađene, pokazano je da će zemlje Balkana biti izuzetno pogođene ovakvim promjenama. Ekstremno niske temperature koje su pogodile Ameriku ovih dana, apokaliptični dani uzrokovani sušom u Jemenu i arapskim zemljama, razorni vjetar u BiH sredinom decembra i visoke temperature ovih dana, jasno pokazuju da su klimatske promjene tu i da priroda bijesno odgovara ljudskim aktivnostima.

Podsjećamo, 175 država svijeta potpisalo je Pariški sporazum iz 2015. godine, a među njima nalazi se i Bosna i Hercegovina koja se obavezala učestvovati u ukupnom smanjenju emisija gasova staklene bašte, prvenstveno CO2.

“Fosilna industrija definitivno ne može biti dio pravedne tranzicije ukoliko žellimo zadržati porast globalne temperature na 1.5 °C, a vremena je sve manje. Ne možemo se pravdati činjenicom kako smo mala zemlja koja nema veliki udio emisija na globalnom nivou, već trebamo raditi na rješavanju problema koje se dešavaju na lokalnom i nacionalnom nivou, zarad zdravlja ljudi, očuvanja ekonomije i poboljšanja kvaliteta života“, izjavila je Duška Kudra, koordinatorica programa Energija i klimatske promjene.

Iako je posljednji sastanak o klimatskim promjenama održan u Bonu prošle godine, od strane nevladinih organizacija i civilnog sektora označen kao najveće razočarenje, svi su usaglašeni da se ključne promjene dešavaju na lokalnim i nacionalnim nivoima i da je moć u rukama ljudi, a ne vlada i koorporacija!

Vaš komentar na članak: