Zaposleni stanovnici Bosne i Hercegovine, i u privatnom i javnom sektoru, imaju pravo na zakonom propisane slobodne, odnosno neradne dane za vrijeme međunarodnih, vjerskih i državnih praznika.

  Tako zaposleni u privatnom sektoru BiH, njih 68 posto ima slobodne dane za vrijeme međunarodnih praznika. Preostala 32 posto ispitanika to pravo ne ostvaruje jer se ne poštuju svi ili se uopšte ne poštuju međunarodni praznici, od čega 7 posto ispitanika radi jer to priroda njihovog posla zahtijeva. Za vrijeme državnih praznika pravo na slobodne dane ostvaruje 59 posto ispitanika. To ukazuje na činjenicu da 41 posto ispitanika ne ostvari pravo na slobodne dane, od čega  je 10 posto ispitanika vezano za posao radi njegove prirode. Slična je situacija i sa vjerskim praznicima, gdje 73 posto ispitanika ostvari pravo na slobodne dane, dok 6 posto radi zbog prirode posla. Preostalih 21 posto ipak ne ostvari svoje pravo na slobodne dane.

  59 posto zaposlenih u javnom sektoru izjasnilo se da za vrijeme međunarodnih praznika dobiju po jedan slobodan dan a 39 posto po dva dana. 88 posto ispitanika za vrijeme državnih praznika ima po jedan slobodan dan, a tek osam posto po dva. 61 posto zaposlenih u javnom sektoru dobije po jedan slobodan dan za vrijeme vjerskih praznika, dok 32 posto po dva dana. Veoma je nizak udio zaposlenika koji dobiju više od 2 slobodna dana: za vrijeme međunarodnih praznika 6 posto, državnih 4 posto te vjerskih praznika 7 posto.

Više od polovine ispitanika „spaja“ neradne dane

  Zaposlenim ispitanicima u BiH ne nedostaje slobodnih dana za godišnje odmore, koje rado koriste za spajanje sa neradnim danima za praznike. Najveći broj ispitanika, njih 36 posto ima 15 do 20 dana godišnjeg odmora. Sa najvećim brojem neradnih dana je 10 posto ispitanika, od 25 do 30, a sa najmanjim brojem slobodnih dana od 5 do 7 je 17 posto ispitanika. Za vrijeme istraživanja, 18 posto ispitanika je imalo već isplanirane neradne dane za predstojeće praznike, a 48 posto je o tome razmišljalo.  Čak 57 posto ispitanika koristi priliku spajanja neradnih dana, bilo da za to koriste svoje slobodne dane ili da ih dobiju od poslodavaca. 43 posto ispitanika nikada se ne služi spajanjem neradnih dana za praznike.

  Nažalost, tu su i ispitanici koji za vrijeme praznika, bilo da su u pitanju međunarodni, državni ili vjerski praznici, ipak rade. Razlozi rada su najčešće nepoštivanje svih (međunarodnih, državnih, vjerskih) praznika te priroda posla koji zahtijeva njihovo prisustvo. A za rad za vrijeme praznika izostaje i naknada, pa tako čak 83 posto ispitanika radi za istu platu, dok svega 17 posto dobije neku naknadu. Od toga 11 posto dobije naknadu u obliku dnevnice a tek 6 posto ispitanika dobije poseban honorar.

U novu godinu zaposleni građani bez 13. plate

  Za neke sretnike, zaposlene građane BiH, kraj godine znači i trinaestu platu. Da li je trinaesta plata mit? Čak 77 posto zaposlenih ispitanika u BiH ne prima niti je ikado primalo 13. Platu, 17 posto ispitanika prima trinaestu platu u zavisnosti od poslovanja kompanije za tu godinu dok svega 6 posto ispitanika redovito prima 13. platu. Poput trinaeste plate, izostaju i pokloni za praznike, bilo da su u pitanju poklon bonovi ili paketi, paketići za djecu ili poklon ručak odnosno večera. Ove beneficije ima svega 29 posto ispitanika, od čega  15 posto ima ove beneficije isključivo za Novu Godinu a 14 posto i za neke druge praznike. Preostalih 71 posto ispitanika nikada ne dobija poklone za praznike od svojih poslodavaca.

Amela Tuzlak

Vaš komentar na članak: