Naša sugrađanka Medina Jusić uspješno je odbranila magistarski rad na Prirodno matematičkom fakultetu u Tuzli, na odsjeku Hemija-Primjenjena hemija, tako da je stekla zvanje magistra primjenjene hemije.Medina je svoj obrazovni put počela u Prvoj osnovnoj školi i Gimnaziji Živinice, gdje je bila među najboljim učenicima, a tako je nastavila i na Prirodno matematičkom fakultetu u Tuzli.

Tema magistarskog rada glasila je: “Uklanjanje teških metala iz vodenih otopina pomoću aktivnog mulja”.

Komisija za odbranu rada u sastavu dr.sc. Aida Crnkić, redovni profesor, predsjednik, dr.sc. Benjamin Ćatović, vanredni profesor, mentor i dr.sc. Aldina Kesić, vanredni profesor, član, ocjenili su najvišom ocjenom rad mlade 25-godišnje Medine.

Poznato je koliko smo opterećeni ekološkom problematikom, pa je otuda značajniji rad, zapažanje i rješenja koja je u svom radu ponudila Medina Jusić. Čovjek i njegove aktivnosti, uz demografski razvoj i urbanizaciju, te intenzivnu industrijalizaciju, ugrožavaju prirodni kvalitet vode. O tome Medina kaže:

„Sa naglim razvojem savremenih tehnologija, u zemljište dospjevaju, pored korisnih, opasne i štetne materije, koje direktno ili indirektno djeluju na mikroorganizme. Među njima se izdvajaju teški metali koji mogu da imaju izrazito toksičan efekat na mikroorganizme.Proces sa aktivnim muljem je danas najčešći način prečišćavanja otpadnih voda zagađenih organskim materijama. Po hemijskom sastavu, aktivni mulj je efikasan medij za uklanjanje teških metala iz otpadnih voda. Iz aktivnog mulja huminske kiseline se mogu izdvojiti: ekstrakcijom sa alkalnim bazama, zatim obradom vodom i sonim rastvorima te uz pomoć slabih organskih kiselina.

Cilj ovog rada je izolovati huminske kiseline na dva načina: prvi način obuhvata izolaciju huminskih kiselina iz neoksidovanog aktivnog mulja, dok drugi način obuhvata izolaciju huminskih kiselina iz oksidiranog aktivnog mulja, zatim izvršiti njihovu identifikaciju te kompleksaciju sa metalnim kationima“.

Zanimljivo je istaći da je mr. Medina Jusića kao osnovni materijal koristila aktivni mulj sa postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Živinica, koji je osušen, usitnjen i prosijan na odgovarajuću granulaciju. Nakon izolacije huminskih kiselina iz aktivnog mulja vršilo se prečišćavanje odgovarajućom metodom.

Kako bi se smanjio poremećaj ekološke ravnoteže izazvan prisustvom jona teških metala, mora se smanjiti njihova emisija u okolinu. Da bi se to postiglo potrebno ih je ukloniti iz otpadnih tokova prije ispuštanja u recipijente. Konvencionalne metode uklanjanja jona teških metala iz vode podrazumijevaju hemijsku precipitaciju, izmjenu jona, membransku filtraciju, koagulaciju i flokulaciju, flotaciju, elektrohemijske metode i adsorpciju.

„Obrađeni aktivni mulj s uređaja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda može se koristiti u poljoprivredi,odnosno za slične namjene kao što su cvjećarstvo, šumarstvo, pašnjaci, sanacija oštećenih dijelova zemljišta za poboljšavanje same strukture i sastava tla. Pored poljoprivrede, aktivni mulj se može koristiti i u energetske svrhe, razgradnjom organske tvari u anaerobnoj stabilizaciji dobiva se bioplin“, objašnjava mr.Medina Jusić.

Istraživanja urađena u okviru ovog magistarskog rada predstavljaju značajan doprinos u prečišćavanju otpadne vode zagađene teškim metalima i iskorištenju otpadne biomase koja nastaje prečišćavanjem iz komunalnih otpadnih voda.Rezultati ovih istraživanja mogu da posluže za postavljanje osnova za praktičnu primjenu izolacije huminskih kiselina iz aktivnog mulja kao i za u prečišćavanju otpadnih voda koje sadrže povišene koncentracije jona teških metala./Š.G./

 

Vaš komentar na članak: