Prve važne preporuke o problemima vezanim za vodu i vodne resurse bile su formulisane na konferenciji Ujedinjenih naroda o vodama koja je održana 1977. godine u Mar del Plati (Argentina). Nakon konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeirou, Opća skupština UN je rezolucijom od 22. februara 1993. odlučila da se 22. marta svake godine obilježi kao Svjetski dan voda i da se na taj dan, diljem svijeta, posebno skrene pozornost na probleme vezane za vodu i vodne resurse, s tim da se svake godine obilježava uz drugi moto.

Danas je 22.mart, Svjetski dan voda, obilježen i u Drugoj osnovnoj školi, gdje su djeca pripremila prigodan program. Recitovali su pjesmice o vodi i potebi njihove zaštite od svih negativnosti koje se dešavaju. Poznato je da su rijeke i jezera kod nas većim dijelom zagađena bacanjem rznog otpadnog materijala i umjesto oaza zdrave eko sredine dobijamo zagađene vodene površine.

O tome su djeca putem pjesama, igrokaza i recitacija skrenula pažnju javnosti na potrebu očuvanja rijeka, a sve s ciljem zdravog načina života./Š.G./

Svjetski dan voda: Zaštita rijeka i prirode

Svjetski dan voda 22. marta je prilika da se razmisli o važnosti voda i vodenih ekosistema. Ekološke nevladine organizacije u cijeloj Bosni i Hercegovini okupljene oko Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine su posvećeni zaštiti rijeka i zagovaranju održivog upravljanja rječnim slivovima.

Umjesto više aktivnosti na zaštiti prirode, restauracije rijeka i močvara, BiH se suočava sa planovima koji prijete uništavanju rijeka novim hidroelektranama. Planovi za izgradnju oko tristotine hidroelektrana znače pogoršanje statusa kvaliteta voda i uništavanje rijeka. Ovo je kontradiktorno sa naporima da se poboljša status voda koji je glavni cilj Okvirne direktive o vodama EU, evropskih i nacionalnih strategija biodiverziteta – ističe Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu.

Kod davanja koncesija za izgradnju hidroelektrana se ne uzimaju u obzir ekološki aspekti a proces je u velikoj mjeri netransparentan i ne daje mogućnost učešća javnosti u donošenju takvih odluka. Vlasti u BiH hidroenergetske projekte predstavljaju kao potencijal za otvaranje novih radnih mjesta, što se u praksi pokazalo netačnim, jer se na malim hidroelektranama zapošljavaju jedna do tri osobe najviše. Male hidroelektrane su ekonomski neopravdane i ne donose korist entitetima i lokalnim zajednicama, a investitori imaju veliku korist od subvencija koje plaćaju potrošači električne energije putem računa za električnu energiju na kome se izdvajaju sredstva za nadoknadu za korištenje obnovljivih izvora energije.
Sportske aktivnosti, tradicionalne djelatnosti, turizam i vodosnabdijevanje su mali dio načina korištenja vodnih resursa BiH koji mogu generisati više radnih mjesta i ostvariti veći prihod lokalnim zajednicama u poređenju sa hidroelektranama – poručuje Robert Oroz iz udruge Eko Gotuša iz Fojnice koja je članica Koalicije.

Poplave u posljednjih nekoliko godina pokazuju da rijeke trebaju prostora te da je upravljanje rizikom od poplava važan zadatak u narednom periodu. Prirodne retenzije su mjere zadržavanja vode u cijelom slivu rijeke Save i obnavljanje močvarnih područja uz rijeke su ključni elementi održive zaštite vodenih ekosistema i upravljanja poplavama. Koridori za prirodu duž rijeka predstavljaju mjere značajne za uspostavljanje evropske zelene infrastrukture i pomažu u očuvanju biodiverziteta.

Vaš komentar na članak: