Panel „Strateški pristup investiranju u energetski sektor BiH“ bio je centralni događaj konferencijskog dijela sajma „Energa“, koji je jučer otvoren u Tuzli.

Prof. dr. Edin Delić, sa Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, moderator panela na kojem se govorilo orazvoju prenosne mreže u BiH, investicijskim ciklusima kapitalnih ulaganja u elektroprivredama te planovima ulaganja i modernizacije rudnika uglja, istakao je da je ključni problem u strateškom investiranju u energetskom sektoru, nepostojanje energetske strategije u državi Bosni i Hercegovini.

-Nadam se da će ovo biti jedan od načina da ukažemo na nužnost usvajanja strategije koja će kazati koliko energije trebamo dnevno, iz kojih izvora ćemo tu energiju priskrbiti, koju industriju ćemo u skladu sa tim razvijati. Elektroprivrede i drugi subjekti u energetskom sektoru ne mogu dati na to odgovor, a to je pitanje za politiku u cijeloj BiH, koja hitno morati reagovati – istakao je prof.dr. Edin Delić.
Da se na tom polju prave određeni pomaci istakao je doc. dr. sc. Admir Softić iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, navodeći da je nepostojanje državne strategije otežavajući faktor za investitore a ograničavajući za druge subjekta kojima su zbog toga uskraćena značajna sredstva iz predpristunih fondova EU.

Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije JP EPBiH govorio je o investicijskim planovima EP BiH u naredne tri godine, sa posebnim osvrtom na kapitalna ulaganja u nove objekte, kogeneraciju – grijanje gradova u neposrednoj blizini TE objekata, te odsumporavanje i denitrifikaciju u TE Tuzla i Kakanj.

-Investicijski ciklus u elektroenergetskom sektoru u BiH je u značajnom zakašnjenju u odnosu na zemlje regiona i Evropske unije, pa stoga nastojimo ubrzati te procese. Stoga je važno da u narednom investicijskom periodu uspijemo pokrenuti procese izgradnje termobloka 7 u TE Tuzla. Tender za vjetropark Podveležje je već raspisan, a očekujemo uskoro i raspisivanje tendera za male hidroelektrane u Neretvici, čime ćemo postići željeni miks kada su u pitanju izvori proizvodnje električne energije. Na taj način pokazujemo da smo kompanija koja želi da investira, da koristi domaće resurse, ali ujedno i poštuje ono što nam Evropska unija nalaže kroz svoje direktive – rekao nam je Salkić.

U predstojećem investicijskom ciklusu u JP EP BiH važnu poziciju zauzimaju planovi ulaganja i modernizacije rudnika uglja koji se nalaze u njihovom sistemu.

-Krajem marta Skupština je donijela odluku o investiranju 329 milona KM u te svrhe, što uz raniju odluku o investiranju u Rudnik Zenica u vrijednosti od 40 miliona KM, govori o opredjeljenju EPiH da se napravi značajan iskorak kada je u pitanju modernizacija naših rudnika – rekao nam je Nevad Ikanović, izvršni direktor za proizvodnju JP EPBiH.

Miroslav Nikolić, rukovoditelj razvoja za obnovljive izvore i energetsku učinkovitost JP Elektroprivrede HZ HB d.d. Mostar. Istako je da i u ovoj kompaniji imaju značajne investicijske planove u proizvodnim i distributivnim elektronergetksim objektima, a u tri godine bi se kroz različite faze radilo na čak 35 projekata.

-Najznačajni projekat je vjetroelektrana Mesihovina na području Duvna, gdje ćemo imati 22 vjetroturbine po 2,3 megavata snage, za koju su već zaključeni ugovori o izgradnji. Jučer je potpisan ugovor o izgradnji pristupnih puteva, koji bi trebali biti izgrađeni do proljeća naredne godine, kada počinje instaliranje vjetroelektrana. Crpna hidroelektrana „Vrilo“ u općini Tomislavgrad bi trebala biti završena do 2023. godine, a zatim slijedi izgradnja vjetroelektrane „Poklečani“ u Posušju. Projekat izgradnje rudnika i termoelektrane “Kongora” zbog otpora nevladinig organizacija i lokalnog stanovništva trenutno je u zastoju. Kada je u pitanju sistem distribucije, tu su planirana ulaganja od 150 miliona KM – rekao nam je Nikolić.

Drugog sajmskog dana, u srijedu 8. juna/lipnja 2016. godine centralne konfenrencijske teme su: „Evropski sistem trgovanja emisijama (EU ETS) – perspektive trgovanja emisijama“ i „Energetska efikasnost u zgradarstvu – generator ekonomskog razvoja BiH“, te prezentacija projekta „Energetska efikasnost u BiH (BEEP)“./PR tim Programa „Energa 2016“/

Vaš komentar na članak: