Na daleko čuvena Etno avlija u Mačkovcu danas je bila domaćin 27.međunarodnom savjetovanju “Arhivska praksa”, koja se održava u organizaciji Arhiva Tk-a i Društva arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona. Na ovom savjetovanju učestvuje oko tri stotine arhivskih radnika, a predavači su arhivski i informatički stručnjaci iz 11 evropskih zemalja.

Domaćin stručnjacima iz oblasti arhive bio je tvorac Etno avlije Mačkovac Refik Halilović, koji nije krio zadovoljstvo što je danas imao posjetu ovako uvaženog naučnog skupa:

“Drago mi je da su ljudi od struke i nauke prepoznali značaj Etno avlije Mačkovac, posjetili je i održali dio naučnog skupa iz svoje oblasti. Mnogi od njih ovdje su prvi puta i oduševljeni su, tako da sam danas dobio najviše čestitki od kada je otvorena Etno avlija, što meni daje motiva da i dalje radim na proširenju i bogaćenju sadržaja ove naše Avlije”.

Mr.sc.Rusmir Djedović, stručni saradik za prirodno i etnološko naslijeđe, kaže da su međunarodni susreti u Tuzli jedni od boljih u regiji, kao što su to i Radenci, a kao stručni radnik kompetentan je da ocjeni i da svoje mišljenje o Etno avliji Mačkovac:

“Mi u Zavodu smatramo da Etno avlija Mačkovac, osnivača Refika Halilovića, je najbolja, da je to najbolji muzej na otvorenom u sjeveristočnoj Bosni. Refik je ovdje postavio bezbroj predmeta etno porijekla našeg naslijeđa, koje dobro govori o bogatstvu kulturno istorijskog naslijeđa Tuzlanskog kantona. Ovdje se nalazi i nekoliko vrijednih primjera graditeljstva: kuće, čardaklija, vodenice, pomoćne zgrade i ima preko 10 zanatskih radnji kompletno opremljenih, u kojima se vodi proces tradicionalne proizvodnje, a uglavnom su to zaboravljena zanimanja. Zatim, u jednoj staroj bosanskoj kući se nalazi dobar zavičajni autentičan muzej, gdje se vidi kako se nekada živjelo u jednoj tradicionalnoj porodici”.

Od gosp. Djedovića saznajemo da je zavičajni muzej Etno avlija u postupku proglašenja nacionalnim spomenikom BiH, a na području TK imamo 35 nacionalnih spomenika.

Nadalje od gosp. Rusmira Djedovića saznajemo još neke zanimljivosti ovog izuzetno značajnog etno područja:

“U ovoj Etno avliji ima predmeta etnološkog naslijeđa, istorijskog, pisanog, umjetničkog i orijentalnog naslijeđa. Svakako su najvrijednije nekolike hiljade etnoloških predmeta iz svakodnevnog rada i života naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine”.

Stari zanati u novom vremenu

U Etno avliji Mačkovac posjećujemo, zajedno sa gostima međunarodnih susreta, razne zanatlije. Kovački par Ramo Bajrić i Ibrahim Osmančević su iz Gojčina kod Kalesije i čuvaju tradiciju svojih predaka:

“”Volimo zvuk gvožđa, jer tako čuvamo tradiciju naših predaka. Radimo sjekire i plugove, starinske mašice i druge predmete naših pradjedova, bez kojih se nekada nije moglo”, kažu nam kovači Etno avlije.

Vehab Halilović je stari visočki majstor drvenih muzičkih instrumenata, porijeklom iz Goduše:

“Zanimljivo je ovdje u Etno avliji, mada i ja imam jedan sobičak u mom mjestu u etno stilu, ali ovo u Mačkovcu je nešto posebno važno za BiH. Radim svirale, frule, čibuke, privjeske, češljeve od roga, jer je to sve dio naše nekadašnje tradicije”.

Dženita Granić je trgovac neobičnih predmeta, alli rado viđenih u svakom domaćinstvu:

“Bilo je zanimljivo ovih ljetnih dana, a evo i jesen je oživjela u Etno avliji. Imamo mnogo zanimljivih proizvoda i svi koji navrate u Etno avliju žele ponijeti neku uspomenu, koja će ih podsjećati na dio naše tradicije”.

E Mačkovcu je svoj kutak pronašao i čuveni majstor fotografije Nuraga Softić, koji je imao 10 samostalinih i desetine zajedničkih izložbi širom svijeta i rado se sjeća šta je sve za života uradio:

“Samostalne izložbe sam imao u Bizovačkim Toplicama, Bakuu, u Azerbejdžanu za vrijeme kulturne razmjene između SFRJ i SSSR 1975.godine. Dobitnik sam međunarodnog priznanja 1955. u Padovi /AFTIJAP/, a proglašen sam počasnim građaninom Banovića. Napisao sam i izdao 6 knjiga i osvojio 45 nagrada, zlatnih, srebrnih i bronzanih medalja”, prisjeća se 86-godišnji Nuraga.

Tako je danas bilo u Etno avliji Mačkovac, tvorca Refika Halilovića, koji je nagrađen svim mogućim priznanjima za ovo neobično djelu, koje njeguje tradicije nekadašnjeg života i rada naših predaka./Š.Gadžo/

 

 

Vaš komentar na članak: