Tuzlanski kanton je jedini kanton u Federaciji BiH u kojem se Zakon o koncesijama strogo poštuje, a u posljednjih nekoliko godina bilježi značajan rast prihoda od naplate koncesionih ugovora.

Sa julom ove godine naplaćeno je preko 80% ugovora, što finansijski iznosi oko milion i 800 hiljada KM. Najveći prihodi dolaze od rudnika, a nisu zanemarivi ni doprinosi za eksploataciju kamena krečnjaka i vode. Tako su, vodom najbogatiji Općina Kladanj i Sprečko polje, Srebrnik prihode ima od krečnjaka dok Tuzla, Lukavac, Živinice i Banovići najviše novca ubiru od eksploatacije uglja.

„Po tom osnovu preko 1,1 miliona KM prihoda pripada Općini Banovići, kada su u pitanju Općine Živinice, Lukavac i Tuzla tu je malo u zastoju naplata od rudnika Kreka za ekspoataciju, ali prihodi koji se očekuju od naplate za eksploataciju ugljeva su preko milion za te tri općine”, pojašnjava Nihad Sinanović, predsjednik Komisije za koncesije TK.

Sinanović je izdvojio Rudnik mrkog uglja Đurđevik koji je u toku prošle godine izmirio obaveze u iznosu od 750 hiljada KM, što je uslov za dobijanje dugoročne koncesije, a samim tim i garant sigurnog snabdjevanja ugljem Termoelektrane Tuzla.

„Koncesione cijene iznose do 1% od ukupnog prihoda koji se ostvaruje od prirodnog dobra i nisu velika opterećenja koja utiču na poslovanje društava, a lokalnoj zajednici se namiruje šteta načinjena eksploatacijom tih dobara”, tvrdi Sinanović.

Redovna naplata prihoda od koncesionih ugovora je izuzetno značajna i za lokalne zajednice jer se, prema zakonskim odredbama, 80 odsto prihoda vraća općinama. Sinanović pojašnjava da se naknade od koncesija prvenstveno koriste za istraživanje novih nalazišta prirodnih sirovina i dobara u općoj upotrebi, no, s obzirom da je u našem kantonu već pronađeno više od 85 posto prirodnih nalazišta, novac se usmjerava na rješavanje komunalne infrastrukture.

„Za primjer ću vam navesti, u mjestima gdje se nalaze kamenolomi, tu se naravno putna infrastruktura narušava, i logično je da se od tih naknada ulaže u rekonstrukciju tih putnih pravaca koji vode prema kamenolomima i okolnim lokalnim zajednicama”, kaže Sinanović.
Iako na nivou kantona ostane tek nekoliko stotina hiljada maraka, jer od koncesija tek 20 posto pripada kantonu, i taj novac nerijetko završi na lokalnom nivou kao pomoć općinama u rješavanju projekata od lokalnog značaja./Odjeljenje za informisanje Vlade TK/

Vaš komentar na članak: