U okviru Javnog preduzeća Šume TK Kladanj djeluju 4 šumska gazdinatva: ŠG Sprečko Živinice, Konjuh Kladanj, Majevičko Srebrenik i ŠG Vlaseničko Turalići. Za prošlu godinu JP Šume TK Kladanj poziitivno su poslovale i dobit je iznosila 626.443,00 KM. Najbolji poslovni uspjeh od 4 pomenute proizvodne jedinice imalo je Šumsko gazdinstvo Sprečko Živinice, koje je zabilježilo dobit od 576.471,00 KM. O uspjehu ŠG Sprečko nešto više saznajemo od direktora Zrdravka Mišića:

“Imamo 144 zaposlena radnika, što je optimalno koliko i treba da imamo, tako da nije bilo neplaniranog zapošljavanja. Ima nas dovoljno prema Pravilniku o radu za naše Šumsko gazdinstvo. Uz to, imamo efikasne mjere štednje i racionalnog poslovanja. Iako poslujemo u najtežim okolnostima i rasprostranjenom području gazdovanja na 7 općina u TK, dakle na dislociranim radilištima i slaboj strukturi drvnih sortimenata, uspjeli smo ostavriti dobit. Ističem da smo ograničeni na celulozno drvo 70 odsto, a tek ostatak su trupci za rezanje i finalizaciju! Najveći problemi koji utiču na likvidnost preduzeća je još uvijek ne potpisani Sporazum sa resornim ministarstvom u Vladi TK oko naknade za poslove čuvanja državnih šuma i vođenje stručnih poslova za privatne šume”, kaže nam direktor Mišić.

On je dalje istaka kako se preduzeću duguje oko 3 miliona KM.

“Nismo stali i još uvijek vodimo aktivnosti oko potpisivanja pomenutog Sporazuma i želimo da se to riješi na najbolje mogući i zakoniti način. Tako smo 11.jula donijeli zaključak da se podnese tužba protiv Kantonalnog resornog ministarstva za naplatu dospjelih potraživanja, a za 2014.godinu još ostaje da se pregovorima riješi problem. U ovim 3 miliona KM ima dio duga iz 2012, cijela prošla i pola ove godine. Ukoliko to ne riješimo u najskorije vrijeme doći će u pitanje isplata zarađenih plata”, kaže Mišić.

Pomenuti dug direktno utiče na likvidnost JP Šume TK, a što je još gore i posljdnje poplave su dodatno usložnile stanje. Štete od poplava su premašile milion KM, najviše na drvnoj masi, na šumama i šumskom zemljištu, te devastiranju mostava i putne infrastrukture u šumskim područjima, dok je manji dio štete nastao u rasadničkoj proizvodnji!/Š.Gadžo/

Vaš komentar na članak: