Grupacija poizvođača kornišona Tuzlanskog kantona koja djeluje u okviru Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu proizvodnju Kantonalne privredne komore Tuzla, održala je konferenciju za novinare na temu “Značaj kooperativne proizvodnje krastavca kornišona i problem plasmana na EU tržište”.

Na konferenciji su predstavljeni podaci o broju poljoprivrednih gazdinstava koja su putem kooperativne proizvodnje uključena u proizvodnju kornišona, značaju upošljavanja porodica u ruralnom području koje su vlasnici malih-usitnjenih posjeda, ali sa podrškom stručne agronomske službe i primjenom agrotehničkih mjera – uzgoj na špaliru, navodnjavanje kap na kap, zaštitom krastavca od gljivičnih uzročnika bolesti i insekata, postižu izuzetno visok kvalitet i prinos kornišona. Kako je istaknuto na skupu, na EU tržištu naša proizvodnja kornišona bez državnih novčanih podsticaja gubi konkurentnost, jer proizvođači kornišona u EU imaju na raspolaganju „plavi“ dizel i novčane podsticajne mjere po hektaru zasađenog kornišona.

Kako su istakli članovi Grupacije, vlasnici firmi proizvođača, prerađivača i izvoznika kornišona, situacija u ovoj oblasti je izuzetno teška i još od prvog mjeseca ove godine, uočene su naznake alarmantnog stanja u izvozu kornišona. Organizatori proizvodnje kornišona i njihovi kooperanti zbog nemogućnosti plasmana kornišona, primorani su da dio proizvodnje ostane neubran ili ga bace na smeće.

“Trenutna situacija u Bosni i Hercegovini a tako i u Tuzlanskom kantonu je takva da je ugroženo poslovanje brojnih firmi koje se bave proizvodnjom kornišona, uzgajivači su zbog smanjenje potražnje iz EU za ovim proizvodom, obaranja cijena, nepoštovanja dogovora i ugovora o otkupu prinuđeni da uništavaju ogromne količine ovog proizvoda. Pogođeni su proizvođači u Krajini, Tuzlanskom kantonu, u dijelovima oko Doboja, ali i uzgajivači kornišona iz drugih krajeva BiH. Apsurd je veći uz činjenicu da se u trenutku kada u BiH propadaju stotine tona kornišona, država na godišnjem nivou uvozi 2.500 tona kornišona i krastavca”, izjavio je Suad Selimović sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu proizvodnju Kantonalne privredne komore Tuzla.

Na sastanku je istaknuto da u vremenu kada druge zemlje štite svoje poljoprivredne proizvođače, obezjbeđuje razne vidove pomoći i podsticajnih mjera, u Bosni i Hercegovini oko 7000 porodica koje se bave uzgojem kornišona, ili oko 30.000 ljudi koji žive od ovog poslan, nemaju sigurnu budućnost. Osnovni problem leži u činjenici da Bosna i Hercegovina putem Ministarstva za trgovinu, Ministarstva za poljoprivredu i drugih nadležnih institucija, još uvijek nema niti izrađenu strategiju niti jasnu viziju proizvodnje i plasmana poljoprivrednih proizvoda, zaštite domaće proizvodnje, razvoja i jačanja vlastite poljoprivrede. Bez svega navedenog, nemoguće je biti konkurentan na EU tržištu. Kako do sada iz nadležnih institucija nije bilo podrške niti pomoći, neophodno je da dođe do zaokreta, da se učine konkretne mjere kako bi se zaštitila domaća poljoprivredna proizvodnja, u konkretnom slučaju, da se spase od propadanja firme koje se bave uzgojem kornišona u BiH, stav je učesnika skupa. Upućivani su apeli nadležnim institucijama ali, kako su istakli članovi Grupacije, nikakvog odgovora niti reakcije nije bilo od nadležnih sa bilo kog nivoa.

“Svi mi koji se bavimo proizvodnjom, preradom i izvozom kornišona ćemo vjerovatno preživjeti ovo teško stanje i naći načina da opstanemo. No, da bi novonastalu situaciju najbezbolnije pravazišli, da bi se svi zajedno obziljno pozabavili ovim velikim problemom, doprinijeli kvalitetnoj poljoprivredi u našoj zemlji, njenom razvoju u skladu sa EU standrardima, krajnje je vrijeme za konkretnu reakciju resornih ministarstava u BIH, FBiH, Tuzlanskom kantonu i svih ostalih nadležnih institucija na svim nivoima. Zamolio bih sve nivoe vlasti da se ne bave prebacivanjem nadležnosti i odgovornosti, da riješe zajednički problem, da učestvuju u zajedničkom projektu, da preuzmu odgovornost”, zaključio je Rasim Husić vlasnik ZZ “Gračanka” Gračanica./KPK TK/

Vaš komentar na članak: