UNIDO i LIMNOS su u saradnji sa Vladom TK počeli sa implementacijom trogodišnji projekat čiji je cilj rješavanje problema zagađenja akumulacije Modrac od difuznih zagađenja primjenom efikasnih mjera ekoremedijacije.

U okviru projekta će biti prikupljene informacije o potencijalnih izvorima zagađenja voda sliva akumulacije Modrac. Na osnovu analize prikupljenih podataka i primjene odgovarajuće metodologije bitće izrađen plan mjera dugoročne zaštite akumulacije Modrac od difuznih zagađivača primjenom odgovarajućih mjera ekoremedijacije. Pored ovoga, planirana je implementacija nekoliko pilot projekata sa ciljem da se na terenu praktično prikažu efekti najvažnijih mjera ekoremedijacije.

Vlada Tuzlanskog kantona je usvojila nekoliko strateških dokumenata sa ciljem da zaštiti akumulaciju Modrac od glavnih izvora zagađenja. Jedna od implementiranih mjera je bila izgradnja glavnih kanalizacionih kolektora i postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda u Općini Živinice.

Akumulacija Modrac je najveće vještačko jezero u BiH najvažniji i najveći je višenamjenski vodni resurs čija je trenutno prioritetna namjena snabdijevanje pitkom vodom općina Tuzla i Lukavac.

Ekoremedijacija (eng. Environmental remediation) je proces koji vraća zagađeno ili kontaminirano područje u njegovo prvobitno, prirodno stanje, stanje koje nije štetno za ljude i druge žive organizme. Ekoremedijacija se bavi uklanjanjem onečišćenja ili kontaminanata iz elemenata prirodnog okruženja kao što su: tlo, podzemne vode, sediment i površinske vode, radi zaštite ljudskog zdravlja i prirodnog okruženja.

Ekoremedijacijske mjere će predložiti učinkovita i jeftina rješenja za smanjenje zagađenja akumulacije Modrac. Pošto su građani jedan od ključnih faktora za uspješnu implementaciju projekta njihovom informiranju će biti posvećena posebna pažnja.

Neke od mogućih mjera ekoremedijacije koje je firma LIMNOS već primjenjivala su:
BILJNI UREĐAJ ZA PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA – imitira prirodnu moć samočišćavanja. Ovi uređaji predstavljaju sistem međusobno spojenih bazena, izoliranih folijom i ispunjenih supstratom, u kojima voda gravitacijski struji ispod površine. Kombinovanim biohemijskim aktivnostima mikroorganizama u supstratu i močvarnih biljaka, uz fizikalne i hemijske procese. Ovi uređaji su umogućnosti da vodu prečiste do zahtijevanih standarda.

EKOREMEDIJACIJE ZA ZAŠTITU I OBNOVU STAJAĆIH VODNIH SISTEMA

Održivo višenamjensko korištenje vodnih sistema može se osigurati samo usporavanjem procesa eutrofikacije i sprječavanjem nakupljanja i srastanja sedimenata, sprječavanjem zagađenja vode otrovnim tvarima te održavanjem prirodne ravnoteže jezera i obalnih ekosistema. To se može postići implementacijom ekoremedijacijskih mjera kao što su vegetacijske zone, plutajući biljni otoci, prirodna uređenja pritoka, revitalizacija obale itd.

LIMNOTOP SISTEM ZA SANIRANJE ODLAGALIŠTA OTPADA

Sanacija odlagališta otpada sistemom LIMNOTOP uključuje gustu sadnju drveća na površini deponije, izgradnju biljnog uređaja za prečišćavanje procjednih voda i sistem navodnjavanja za osnivanje zatvorenog kruga vode u sklopu odlagališta. Ovaj sistem omogućava sigurnu sanaciju odlagališta i sprječava zagađenje okoline.

ZAŠTITA IZVORA PITKE VODE

Pravilno odabrani i locirani vegetacijski pojasevi imaju sposobnost smanjenja površinskog opterećenja iz raspršenih izvora zagađenja akumuliranjem nutrijenata i drugih zagađivača. Biljni uređaji za prečišćavanje pitke vode se upotrebljavaju zbog uspješnog uklanjanja mikroorganizma i predstavljaju jeftin sistem dobijanje kvalitetne pitke vode iz manjih izvorišta.

ZA UBLAŽAVANJE SUŠA I POPLAVA

Revitalizacijama koje upotrebljavaju ekoremedijacijske mjere moguća je ciljana obnova ili zaštita strukture i funkcija vodotoka te njegovog obalnog pojasa. Poboljšanje ekosistemskih funkcija sprječava suše uzvodno i poplave nizvodno.

Koje od prezentiranih načina ekoremedijacije će u cilju održive zaštite akumulacije Modrac biti od strane stranih i domaćih eksperata predložene i u okviru pilot projekata implementirane zavisi od analize stanja na terenu./Džemila Agić, Centar za ekologiju i energiju/

 

Vaš komentar na članak: