Danas je pokladni utorak, a taj dan se obilježava karnevalima, u kojem defiluju maskirane osobe. Tradicija našeg kraja odavno je zaživjela u selima Petrovići, Lug, Barice, Tadići, Atlić Mahala i Grabika.

Prema riječima Bože Kulića i Tunje Nikića pjesme i svirke su nezaobilazne na pokladnom utorku, a i kolo se zaigralo. Nekada se naveče po završetku pravila fešta u nečijoj kući, gdje bi se dobiveno pojelo i popilo, a novac bi se podijelio. To je bio dogovor između učesnika u maškarama.Tamo gdje je bilo fešte nije nedostajalo ni veselja, a ponekad se znalo malo i zakuvati pa čak i potući. Sve je to za ljude.

Niko je uz to bio i dobar domaćin u svom restoranu kod Glavne kapije Konjuha, pa su se učesnici maškara mogli malo i odmoritit, ali i osvježiti.Zdenko Tadić je takođe izrazio zadovoljstrvo što se ova lijepa tradicija nastavlja i da mu je bilo teško odabrati najbolje maskiranu osobu.

Pogledom u prošlost saznajemo kako je došlo do do organizacije ovako atraktivnih i zabavnih događaja.U 9. stoljeću, u vrijeme Grgura Velikog, propisana je crkvena mjera koja predviđa da se u ponedjeljak i utorak, uoči Čiste srijede ili Pepelnice, posti.

Nedjelja koja je prethodila Pepelnici nazvana je, latinski, dominica carnis privii, ili bezmesna nedjelja. Narod ju je pojednostavljeno nazvao karneval ili, u prijevodu, mesopust, bezmesje. Negdje oko 15. stoljeća post je u najširim krugovima zamijenjen izrazito suprotnim običajima – jakom hranom, zabavom, pićem i maskiranjem pod kojim je sve dopušteno.

Tako su nastala karnevalska veselja, ili poklade. Riječ “poklade” dolazi od riječi klasti ili maskirati, prerušavati se. Poklade su svečano razdoblje prije korizme u kojem se priređuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi. Pokladni ophodnici također se nazivaju mačkarama, ali i to se razlikuju od mjesta do mjesta, a pokladni nazivi ponekad označavaju nekoliko pojmova. Karnevalske svečanosti obično uključuju maskirane povorke i plesove, bakljade, vatromete, obasipanje cvijećem, konfetima i korijandolima, te na kraju svečano spaljivanje ili pokapanje velike lutke, personifikacije „princa karnevala”.

Vaš komentar na članak: