Svjetski dan životne sredine, koji se obilježava 5. juna, ove godine ima moto “Sedam milijardi snova. Jedna planeta. Trošimo resurse pažljivo”. Iako bi se o odgovornom upravljanju životnom sredinom trebalo razgovarati i djelovati svaki dan u godini, želimo iskoristiti ovaj značajan datum da pošaljemo poruku javnosti i vlastima o veoma lošem odnosu čitavog društva prema prirodnim resursima u BiH. Veoma je važno razbiti mit da je ovo područje bogato prirodnim resursima. Kao posljedicu takvog razmišljanja imamo da se prečesto neodgovorno ponašamo prema životnoj sredini, od koje zavisi život svih nas, ali i budućih generacija koje će živjeti na ovim prostorima.

Nataša Crnković: “Najveća odgovornost leži na vlastima, koje građani veoma dobro plaćaju da bi ovo društvo vodili u prosperitetniju budućnost. Sa druge strane, odgovornost je i na samim građanima, koji svojim izborom proizvoda mogu da daju podršku proizvođačima koji više brinu o životnoj sredini i radnicima. Takođe, građani imaju pravo da učestvuju u donošenju odluka od kojih zavisi budućnost njih i njihove djece, ali i čitave zajednice u kojoj žive. Oni imaju i odgovornost da dignu glas kada vlasti neodgovorno upravljaju životnom sredinom. Iako pojedina udruženja pokušavaju da utiču na vlasti da provode aktivnosti od kojih će korist imati čitavo društvo, bez podrške građana ti pokušaji će imati malo efekta”.

Svi nivoi vlasti u BiH se neodgovorno odnose prema korištenju prirodnih resursa, a svjedoci smo da se svakodnevno prodaju ili izdaju koncesije za prirodne resurse koji su vlasništvo svih građana u BiH. Voda, zemljište, šuma i mineralni resursi se daju na korištenje ili eksploataciju pod uslovima koji često idu na ruku firmama koje koriste stanje permanentne političke krize u BiH. Kada govorimo o odgovornom upravljanju prirodnim resursima od značaja za ljude, onda je lokalni nivo vjerovatno najvažniji.

Centar za životnu sredinu pokreće program koji će se baviti temom održivih zajednica, onih koje povezuju ljude, udruženja, firme, vlasti i druge subjekte koji na zajednički rade na stvaranju uslova za kvalitetniji suživot ljudi i prirode. Održive zajednice pronalaze lokalna rješenja za izazove koje nam donose lokalne i globalne krize životne sredine, od klimatskih promjena, vode, hrane, zemljišta, izumiranja životinja, do prekomjerne eksploatacije većine neobnovljivih resursa.

Miodrag Dakić: “Čovjek treba konačno shvatiti da je dio prirode, a ne izvan ili iznad prirode, da potpuno zavisi od nje, te da tehnologija može biti od pomoći, ali nikada neće moći zamijeniti prirodu. Koristimo prirodu pažljivo!”

Vaš komentar na članak: