Studenti Tehnologije posjetili Osmanovu pećinu

Osmanova pećina ima sve više organizovanih posjeta, pa je jedna zanimljiva posjeta realizovana tokom jučerašnjeg dana.Naime, da za vrijedene osobe nema prepreka pokazuje primjer profesora dr.Seada Noćajevića, posvećenog promociji ove zanimljive turističke destinacije našeg kraja.

U zimskoj idili, studenti treće godine, odsjek Inženjerstvo zaštite okoline i zaštite na radu, Tehnološkog fakulteta u Tuzli, posjetili su Osmanovu pećinu,u pratnji njihovih profesora, doc.dr. Mirnese Zohorović i doc.dr. Seada Noćajevića.

“U okviru nastavnog predmeta Ekologija u zaštiti okoliša, studenti su posjetili jedno unikatno stanište, ekosistem pod zemljom, špilju sa svojim osobenostima koja ih izdvaja od drugih površinskih staništa. Za razliku od površinskih staništa koja su vrlo promjenjiva, pećinska staništa su relativno konstantna po uslovima koji tamo vladaju. To je svijet u potpunom mraku, sa stalnom temperaturom i visokom vlažnošću. Ova pećina smještena je na loklalitetu Haskića kršu na 535m N/V, na jugo-zapadnoj strani sa prirodnim uskim ulazom koji osigurava mikroklimu u tri prostorije od 14 ºC, vlažnost 80% , i čuva svoj pećinski svijet koji se može podijeliti u tri grupe: trogloksene,troglofile i troglobionte”, objašnjava nam profesor Noćajević.

Bogastvo Osmanove pećine ogleda se u biodiverzitetu troglofila i troglobionata. Najreprezentativniji predstavnici troglofila su šišmiši, koji su dominantni u ovom svom prirodnom habitatu, ističe Noćajević i dodaje:

“Neke vrste šišmiša preferiraju stalnu temperaturu pećina za zimski san i da podižu svoje mlade. Dok su u hibernaciji oni se bude svakih 25 – 30 dana. Slijepi miševi u stanju hibernacije žive od svoje tjelesne masti. Oni mogu pojesti oko 3000 buba za jednu noć u toku svog perioda hranjenja. Ako ih se uznemirava, počnu prebrzo da gube svoju tjelesnu masnoću i odlaze van, često u svoju smrt. Takođe, ova grupa životinja uključuje pojedine vrste insekata, koje smo danas vidjeli u ovom habitatu”.

Oduševljenje posjetilaca Osmanovoj pećini svakako je ljepota pećinskih ukrasa: stalagmita, stalaktita, stubova, draperije, koja su fotodokumentovane, čiji dio su podijelili sa ljubiteljima prirode na društvenim mrežama.

Posebno interesovanje studenata je hemijski sastav pećinskog nakita. Iako su se kroz teoretsko znanje upoznali sa osnovnim hemijskog sastava stalagmita i stalaktita, izrazili su želji za dodatnim hemijskim istraživanjima u laboratorijama na Tehnološkom fakultetu uzoraka iz ove pećine. Osmanova pećina je na spelelološkoj mapi Bosne i Hercegovini, kao i turističkoj mapi Grada Živinica, što bi Živinice trebale ovaj prirodni objekat proglasiti spomenikom prirode.

I na kraju, posjetioci Osmanovoj pećini upućuju zahvalu domaćinu, članu Eko udruženja „Lilium“ Svojat, mr.sci. Nedžadu Kariću./Tim za medije/