Da li je BiH spremna za više biciklista na ulicama?

Tokom posljednje dvije sedmice predstavnici udruženja Centra za životnu sredinu i Giro di Sarajevo, zajedno sa predstavnikom Evropske federacije biciklista,održali su sastanke sa predstavnicima resornih ministarstava u oblasti transporta, u cilju prezentacije Vodiča najboljih praksi Programa zagovaranja bezbijednijeg biciklističkog saobraćaja.

Dinamika prezentacije Vodiča relizovala se kroz pet sastanaka sa predstavnicima ministarstava, direkcija i javnih preduzeća važnih za navedenu oblast.

Prvi sastanak održan je u Banjoj Luci 22. februara u Ministarstvu saobraćaja i veza Republike Srpske, gdje su pored predstavnika Ministarstva prisustvovali i predstvanici javnih preduzeća “Puteva RS” i “Autoputeva RS” koji su se takođe zainteresovali za ovu temu.

Nastavak je slijedio prezentacijom Vodiča u Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija u Mostaru, 24.2. dok su dan poslije, 25.2. u Sarajevu održana dva sastanka:

– u Ministarstvu komunikacija i transporta BiH i Ministarstvu saobraćaja Kantona Sarajevo, gdje su takođe prisustvovali i pedstavnici Direkcije za puteve Kantona Sarajevo.

Završni sastanak održan je u Ministarstvu saobraćaja Brčko Distrikta 4.3. godine. Dodatni, šesti sastanak održan je 5.3. sa predstavnikom Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

Sam Vodič preveden je na BHS jezike i kopije su uručene svim prisutnim na sastancima. Tokom same prezentacije, izdvojeni su najvažnijidijelovi sadržaja Vodiča, te primjeri koji se realistično mogu primijeniti u zakonodavstvu, a kasnije i praksi u Bosni i Hercegovini. Težište zagovaranja je bilo na upoznavanju predstavnika vlasti sa trenutnim nedostacima i potrebnim ključnim promjenama u krovnim dokumentima koji utiču na tehničko i zakonodavstveno organizovanje i odvijanje biciklističkog saobraćaja u Bosni i Hercegovini, pod kojim se podrazumjevaju:

• Smjernice za projektovanje, građenje, održavanje i nadzor na putevima, Knjiga 1, Dio 1, Poglavlje 4: Funkcionalni elementi i površine puta,
• Pravilnik o osnovnim uslovima koje javne ceste, njihovi elementi i objekti na njima moraju ispunjavati sa aspekta sigurnosti saobraćaja
• Pravilnik o saobraćajnim znakovima i signalizaciji na cestama, načinu obilježavanja radova i prepreka na cesti i znakovima koje učesnicima u saobraćaju daje ovlašćena osoba.

“Jasnim primjerima najboljih praksi iz Vodiča, ukazanoje na to da je poznavanje najboljih praksi dobar preduslov kako bi nadležne insstitucije objavjivale kvalitetne projektne zadatke za projekte biciklističke infrastrukture i time direkno kvalitativno uticale na izradu projektne dokumentacije, što je posebno važno ukoliko se u obzir uzmu dosadašnje manjkavosti biciklističke infrastrukture u BiH”, ističe Damir Margeta, diplomirani inženjer saobraćaja i saradnik za razvoj infrastukture, Giro di Sarajevo.

Dodatno je naglašeno da Vodič, iako tek na četrdesetak stranica, sublimira temeljna znanja desetaka radova koje referencira, te daje široke osnove za prikupljanje podataka za biciklistički saobraćaj, razumjevanje potreba i vrsta biciklista, navodi desetine afirmisanih i oprobanih praksi iz Danske, Nizozemske i drugih evropskih zemalja – autoriteta za razvoj svih aspekata biciklističkog saobraćaja.

“Prisutne organizacijecivilnog društva vrijedan supartner u procesima unapređenja biciklističkog saobraćaja i posjeduju neprocjenjive informacije o stvarnim potrebama biciklista na terenu, te kao takve moraju imati mnogo veću ulogu u kreiranju kako politika – tako i praktičnih primjena”, dodaje Dragan Kabić iz Programa transport, Centra za životnu sredinu.

Goran Lepen, ispred Evropske federacije biciklista ističe sljedeće:

“Ovo je primjer transnacionalne suradnje potaknute inicijativom ‘FedEx Europe’ i ‘Alliance of NGOs for road safety’ gdje je ECF prikupio provjerene primjere dobre prakse od svojih članskih organizacija iz Danske i Nizozemske sažeo ih u vodič dobrih praksi s primarnim ciljem povećanja sigurnosti u prometu za bicikliste. Korištenje ovakvog dokumenta predstavlja priliku za pojednostavljenje pripreme i provedbe zahvata na infrastrukturi, a benefiti osim samog povećanja sigurnosti su višestruki, kao što je ravnopravnija podjela infrastrukture bez pogodovanja motoriziranim vozilima, poticanje na održivu i aktivnu mobilnost, smanjenje buke i zagađenja i sl. Pandemija COVID-19 je pokazala da je bicikl rješenje za mnoge probleme u urbanom prometu, a ovim projektom to još dodatno želimo pokazati”./Tim za medije/