Dr.med. Admir Mukinović: Sitnice čine savršenstvo, a savršenstvo nije sitnica

Kako u primarnoj, tako i u sekundarnoj te tercijalnoj zdravstvenoj zaštiti, povećan je priliv pacijenata sa kardiovaskularnim problemima, naročito izraženim postcovid sindromom.

Postoji odredjen broj pacijenata, koji sto zbog straha od zaraze koronavirusom, sto zbog nemara, nisu redovno posjecivali ljekare prethodnih godinu dana, te su se njjihove tegobe vremenom intenzivirale usljed neregulisane terapije. Tu spadaju i oni koji neredovno trose već propisanu terapiju od strane ljekara.

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti i invaliditeta u svijetu: Više od 17,5 miliona ljudi svake godine umre od kardiovaskularnih bolesti. Ishemijska srčana bolest (npr. srčani udar) je odgovorna za 7,3 miliona od ukupnog broja kardiovaskularnih smrti, a cerebrovaskularne bolesti (npr. moždani udar) su odgovorne za 6,2 miliona smrti.

Post-COVID sindrom definiramo kao simptome koji su prisutni i nakon 12 sedmica od početne infekcije COVID-19, a ne mogu biti objašnjeni nekim drugim stanjem ili bolesti. To je izrazeno i kod osoba sa blagom kliničkom slikom kao i kod mnogih asimptomatskih oblika.

Nakon faze akutne bolesti, mogu biti prisutni fizički i psihički simptomi. Najčešći fizički simptomi uključuju umor, kratkoću daha, bol u prsima i kašalj, dok su nešto rjeđe prisutni poremećaji mirisa i/ili okusa, bolovi u zglobovima i/ili mišićima, glavobolja, gubitak apetita, smetnje ravnoteže, opadanje kose, pojačano znojenje i proliv. Od psihičkih i kognitivnih poteškoća, najčešće se spominju loše raspoloženje, tjeskoba, nervoza, problemi s pamćenjem i koncentracijom te nesanica.

Jako je bitan sveobuhvatan pristup pacijentu, razumijevanje njegovih problema i potreba, osmijeh i lijepa riječ, te stručni i utemeljeni pristup liječenju, uz detaljnu laboratorijsko dijagnostičku obradu, u  velikoj mjeri daju dobar rezultat. Razumijevanje pacijenta, koji osjeća neki od ovih simptoma i jos uvijek misli da je inficiran sa Covid19, potrebna je velika psihološka potpora.

Kako jedan čuveni ljekar  ima običaj reći „ Svi su pacijenti isti, samo su neki malo drugacije isti „ , nailazimo na slucajeve vlastite neodgovornosti, sto zbog opravdanog nenznanja, sto zbog nehata, pa tako jos uvijek imamo pacijente koji tablete razlikuju po bojama, te ne znaju ni od cega se liječe niti koje lijekove uzimaju. Takvim pacijentima je potreban poseban ljekarski pristup, vrijeme strpljenja i slikoviti opis njihovog stanja do granice razumijevanja. Te provjerene metode su uvijek dale rezultate.

Postoji nekoliko različitih tipova boli u prsima koje treba pokušati razlikovati. Nespecifična bol u prsima – može se pojaviti bilo gdje u grudnom košu. Lokalizacija se može mijenjati od epizode do epizode, no najčešće se javlja u području ispod razine lijeve bradavice. Može biti i tupa i oštra i može trajati kratko (sekundu, dvije), ali i minutama pa čak i satima, no nije povezana (ne izaziva se, niti se pojačava) s fizičkom aktivnosti. Uzrok ovog tipa boli u prsima najčešće ostane nepoznat. Mišićno-koštana bol – može biti ograničena na manje područje ili biti raširenija i zahvaćati cijeli mišić (mialgija). Zahvaćeno područje je često bolno na dodir, a kretnje tijela pogoršavaju bol. Pleuritična bol – oštra bol koja nastaje kao posljedica upale plućne ovojnice (pleure) i pojačava se na duboki udisaj ili kašalj. Slična bol može upućivati i na upalu srčane ovojnice (perikarda), ali je u tom slučaju jače izražena u ležećem položaju, a smanjuje se sjedenjem. Pleuritička bol može biti uzrokovana i ugruškom u plućnoj cirkulaciji (embolija). U tom slučaju je nastanak boli uglavnom nagao i udružen s drugim simptomima poput zaduhe odnosno kratkoće daha i pogoršanja tolerancije napora. Anginozna bol u prsima uzrokovana je suženjem ili blokadom srčanih krvnih žila (koronarnih arterija) i tipično se osjeća kao jako stezanje ili pritisak ili težina na grudnom košu, a može se širiti u jednu ili obje ruke te donju vilicu. Anginozna bol se najčešće pogoršava u naporu a smanjuje/nestaje u mirovanju. Također, može se pogoršati izlaskom na hladnoću. U oporavku od COVID-a najčešće se javljaju nespecifična i mišićno-koštana bol u prsima. No, ukoliko osjetite naglu jaku bol koja traje više od 15 minuta ili je udružena sa mučninom, povraćanjem, znojenjem, zaduhom ili gubitkom svijesti,obavezno se javite u najbližu ambulantu.

Cijelovit pristup ka pacijentu, zahtijeva razumijevanje, dobru komunikaciju, iscrpnu anamnezu, radi spajanja svih tih sitnih, naizgled nepovezanih detalja u jednu cjelinu, kako bi pacijent mogao dobiti najkvalitetniji mogući tretman koji vodi ka izliječenju, uz njihov vlastiti napor i trud. Pacijent,  uz dobrog ljekara, samo srcem može pobijediti bolesti srca./Dr. med. Admir Mukinović-specijalizant interne medicine/