Konferencija Goethe-Instituta o unapređenju obrazovnog sistema

U današnjem globaliziranom i digitaliziranom svijetu, a posebno uz izazove nastale izbijanjem pandemije koronavirusa, nastavničkom kadru je više nego ikad potrebno da se stručno usavršava i stiče kompetencije za uspješnu praksu u školskoj svakodnevnici.

Upravo taj proces je u fokusu konferencije “Nastaviti usavršavati nastavnike/ce (njemačkog), ali kako?” koja je počela jučer u hotelu Tarčin Forest Resort u organizaciji Goethe-Instituta BiH i uz prisustvo nastavnika/ca, predstavnika/ca univerziteta, ministarstava, pedagoških zavoda, odsjeka za njemački jezik i drugih učesnika/ca i zvanica.

Prema riječima direktorice Goethe-Instituta BiH Simone Voigt, konferencija je prilika da se javnosti predstavi važan dokument – Evropska tablica za određivanje nastavničkog profila (EPG), instrument dostupan na devet različitih jezika, među kojima je i b/h/s.

“EPG predstavlja tabelarni prikaz osnovnih i sveobuhvatnih vještina nastavnika i nastavnica kroz šest razvojnih faza, a nastao je s ciljem da nastavnici i nastavnice stranih jezika dalje razvijaju svoje kompetencije u skladu s potrebama koje imaju. Goethe-Institut želi biti pokretač za usavršavanje kompetencija i ova konferencija je mali, ali značajan korak na putu BiH u Evropsku uniju, o čemu se govorilo i na samitu zemalja Zapadnog Balkana”, poručila je Voigt na otvaranju konferencije.

Prorektorica za kvalitet Univerziteta u Sarajevo Dušanka Bošković govorila je o važnosti ovog skupa i potrebi da se iskoriste stručna predavanja.

“Ovaj skup nam je značajan u više dimenzija – da vidimo kako u praksi napreduju naši nekadašnji studenti/ce, da naučimo kako raditi na unapređivanju nastavnika/ca kako stranih jezika, tako i nastavnika/ca uopće, a s obzirom da nam je trenutno u fokusu akreditacija studijskih programa, teme koje se tiču kompetencija, načina evaluacije kompetencija o kojima govore vrhunski stručnjacisu nešto što bi trebalo da čuje što više akademskog osoblja”, kazala je Bošković.

Na otvaranju su se obratile i pomoćnica ministrice za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Nihada Čolić i zastupnica u Parlamentu FBiH Lana Prlić pohvalivšientuzijazam organizatora, obrađivanje aktuelnih tema i fokusiranje naobrazovanje.

Na konferenciji je predstavljen i projekat IchBiH.ba o kojem su govorili njegovi učesnici – profesor geografije Vedran Zubić i kinolog Nedim Šuta.

Prvog dana konferencije održana su tri plenarna izlaganja.Richard Rossner, suosnivač međunarodno priznate organizacije EAQUALS (European Association for Quality Language Services) posvećene podizanju kvaliteta obrazovnog sistema na polju jezika, predstavio je priručnik European Profiling Grid (EPG) koji može poslužiti kao osnova za planiranje sadržaja stručnog usavršavanja zasnovanog na potrebama, kao i za usavršavanje nastavnika/ca. Profesorice Dietlind Gloystein i Angelika Thäle sa Humboldt univerziteta u Berlinu govorile su o inkluziji, a profesor Herbert Scheithauer sa Slobodnog univerziteta u Berlinu prisutnima je predstavio program “Fair Player” razvijen za škole kako bi se nosile s problemima mobinga i cyber mobinga.

“EPG se odnosi na stručno usavršavanje nastavnika i nastavnica jezika. To je trajni, kontinuirani proces postajanja i nikad se ne završava. Iskusni nastavnik ili nastavnica uvijek će imati priliku da se dalje razvijaju, taj proces sadrži lične i moralne dimenzije, a te kompetencije se mogu utvrditi samo u toku nastave”, istakao je Rossner govoreći o osnovnim principima u EPG-u. Svi prisutni dobili su primjerak priručnika o ovoj temi.

Profesorice Gloystein iThälesu, govoreći o temi inkluzije, ponudile uvid u obrazovanje nastavnika i nastavnica, a istovremeno i postavile pitanje kome predaju, kako izgledaju ti razredi. Polazeći od faktora koje predavači/ce imaju u prvom planu kada planiraju nastavu pokušale su razjasniti pitanja kao što su: gdje su prepreke, gdje se neko isključuje i zašto se to dešava, te koliko su naši stavovi i predrasude bitni pri kreiranju tih posebnih kategorija ili grupa.

Profesor Scheithauer govorio je o mobingu u školama, učestalosti, posljedicama i uzročnim uvjetima ovog vida nasilja te njegovim vrstama, poručivši da u svakoj školi i razredu može doći do mobinga, ali da u nekim sredinama postoje izraženiji faktori za njegovu pojavu.

Drugog dana konferencije održavaju se stručne radionice o temama “Nastava bez prepreka”, “Mentalno zdravlje nastavnih aktera/ki” i “Uvidu tablicu za određivanje profila”./Adisa Pobrić/