Može li ekonomska kriza pružiti novi podsticaj za regionalnu saradnju

BriselDijalog, saradnja i primjena inovativnih rješenja na osnovu standarda EU su glavni stubovi uspješne budućnosti članica CEFTA sporazuma. Na putu povezivanja pojedinačnih tržišta u zajedničko regionalno tržište koje će ekonomski rasti, članice CEFTA sporazuma imaju partnere i plan razvoja, ali moraju što prije da potvrde svoju posvećenost ovom cilju, zaključeno je u Briselu.

Konferencija CEFTA Week2022 danas je okupila regionalne aktere i partnere na događaju pod nazivom „CEFTA: Korak naprijed ka jedinstvenom EU tržištu”. Bila je to prilika da se rezimira ono što je postignuto, ali i da se utvrde pravci budućeg zajedničkog djelovanja u 2023. godini, kada Crna Gora preuzima predsjedavanje CEFTA sporazumom od Moldavije.

„Svi znamo da je regionalna saradnja ključni element EU integracija i, iako smo geografski podijeljeni po različitim regionima, svi težimo zajedničkom cilju veće ekonomske integracije. Stoga, s obzirom na to da je Republika Moldavija nedavno dobila status EU kandidata, kao i većina CEFTA zemalja, tema diskusija ovogodišnje konferencije je više nego dobrodošla i u skladu sa zajedničkim ciljem svih nas: ‘CEFTA: Korak naprijed ka jedinstvenom EU tržištu“, kazao je Dumitru Alaiba, ministar ekonomije Republike Moldavije.

Ova godina, kako je kazaodirektorCEFTA sekretarijata Emir Đikić,je donijela nove izazove i posljedice ekonomske i socijalne krize su dodatno naglasile potrebu za sistemski regulisanim tržištem koje će biti osnova napretka i ekonomskog oporavka cijelog CEFTA tržišta.

Na marginama konferencije su uprave carina Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore potpisale memorandume o razumijevanju, čime se dodatno proširuju zeleni koridori sa Evropskom unijom. Zajedno sa onim već potpisanim sa Grčkom i Italijom u julu i septembru ove godine, inicijativa je otišla korak dalje stvaranjem osnove za podsticanje trgovine i smanjenje nelegalne trgovine sa EU. Preciznije rečeno, očekuje se da širenjeCEFTA-TCT zelenih koridora sa Grčkom i uspostavljanje plavih traka sa Italijom, uz podršku RCC-a i Evropske komisije, dovede do jednostavnijih carinskih procedura i boljih veza carinskih uprava članica CEFTA sporazuma i EU. Na taj način će kompanije čiji kamioni prolaze procedure na graničnim prelazima imati direktnu korist koja donosi uštedu i bolju kontrolu rada, uz smanjenje gužvi.

Četiri bitne odluke čekaju da ih usvoji Zajednički komitet: Odluka o podsticanju elektronske trgovine, Odluka o uslugama dostavljanja pošiljki među članicama, Odluka o otklanjanju neopravdanog geoblokiranja i Odluka o priznavanju AEOS programa.Sve one stimulišu poslovanje u skladu sa principima EU i podstiču investicije. Tu nije kraj spiska. CEFTA je blizu zaključivanja pregovora o još šest dodatnih sporazuma za  ispunjavanje obaveza koje su lideri zapadnog Balkana preuzeli 2020. godine – priznavanje certifikata, dozvola i licenci za inžinjere, turističke agencije, proizvođače i trgovce medom.

„Ovim nizom odluka CEFTA nastavlja da se pozicionira kao temelj ekonomske integracije regiona. Postoji plan razvoja, kao i načini za prevazilaženje izazova i pronalaženje rješenja koja će važiti na cijelom tržištu CEFTA kroz postepeno usaglašavanje sa zakonodavstvom i politikom EU, što potvrđuje podatak da je regionalna trgovina u CEFTA regionu uvećana za 74% do 127%, kao i da je trgovina robom i uslugama liberalizovana i da se dodatno unapređuje, u skladu sa politikom EU. Kao što je izvijestio RCC Balkan Business Barometer, samo 22% kompanija u regionu misli da se ekonomska situacija u 2022. godini popravila, dok 60% njih kaže da su imale koristi od CEFTA sporazuma. Povjerenje koje nam kompanije poklanjaju u rješavanju posljedica ekonomske krize i stvaranju novih trgovinskih prilika bi trebalo da nam bude ključni podsticaj za ispunjenje obećanja koje smo dali na Samitu u Sofiji 2020. godinei na Samitu u Tirani ove sedmice“, istakao je Đikić.

Državni sekretar Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma Crne Gore Armend Milla je istakao da će Crna Gora uložiti dodatne napore tokom svog predsjedavanja u cilju unapređenja i jačanja regionalne trgovinske saradnje između članica CEFTA sporazuma i poboljšanja dobrosusjedskih odnosa.

„S obzirom na to da Zajednički komitet nije postigao saglasnost u vezi sa usvajanjem pomenutih odluka, Crna Gora je, kao buduća kopredsjedavajuća CEFTA sporazuma u 2023, pozvala sve članice CEFTA da ulože dodatne napore i kroz konstruktivan dijalog pokušaju da postignu saglasnost i usvoje pomenute odluke“, rekao je Milla.

Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku, rekao jeu video poruci da je EU uz region i da ga podržava u ekonomskim i investicionim planovima.

„Zato je od suštinskog značaja da se nastavi sa unapređivanjem saradnje u okviru CEFTA sporazuma. Kako se troškovi smanjuju, učinit ćemo vaša tržišta privlačnijim za investitore koji donose ulaganja i radna mjesta. Uspjeh nije moguć bez posvećenosti članica CEFTA sporazuma na tehničkom i političkom nivou. Suština regionalne ekonomske integracije leži u prevazilaženju političkih prepreka u cilju podsticanja ekonomskih prilika. Komisija je spremna da nastavi sa obezbjeđivanjem neophodne finansijske i tehničke podrške vašem radu. Primjenom Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište, rad u okviru CEFTA sporazuma otvara mogućnost velikih prednosti u različitim sektorima – od sporazuma o geoblokiranju do proširivanja poljoprivredne trgovine kroz uzajamno priznavanje veterinarskih certifikata. Za potrošače i proizvođače je ključno što otvaranje tržišta postaje stvarnost“, rekao je Varhelji.

U okviru konferencije su organizovana tri panela posvećena trgovini robom, elektronskoj trgovini i mogućnostima predsjedavanja u 2023. godini./Minela Pamuk/