Načelnik opštine Lukavac: “Zaslužujemo status grada”

Lukavačka opština jedna je od onih koje imaju kapacitete za ekonomski, privredni i turistički razvoj. Na tome, ali rješavanju problema sa kojima se građani susreću intenzivno se radilo u proteklom periodu. O svim dosadašnjim projektima, kao i narednim planovima, razgovarali smo sa Edinom Delićem, načelnikom opštine Lukavac.

Na samom početku razgovora koji biste projekat izdvojili kao najznačajniji u dosadašnjem mandatu?

Načelnik Edin Delić: – U svakom slučaju, i finansijski i strateški, najznačajniji su ovi hidrotehnički objekti. Dakle, mi smo tri glavna vodotoka na području opštine Lukavac, rijeke Spreču, Jalu i Turiju, praktično gotovo ukrotili. Ostalo je još nešto u gornjem toku Turije, jedan mali pojas Spreče oko Bijelog mora, reon Tabaci-Puračić, dio Spreče koji ide prema Gračanici, a Jala je već cijela urađena.To znači da ćemo mi te vode, kako to kažu za najveće vode, druge kategorije, imati ukroćene za vrijeme mog mandata. Kako Lukavac postoji, ovo su bili izvori plavljenja i ugrožavali su da kažem stanovnika okolo i bili prijetnja, generalno, razvoju poljoprivrede, turizma.. Uistinu se radi o značajnim sredstvima, velikim naporima. Strašno teško je takve objekte graditi, ali mi smo gotovo pa završili taj dio posla.

Osvrnimo se i na jedan od izuzetno značajnih projekata WATSAN. U kojoj je trenutno fazi?

“Druga stvar koja se takođe ne vidi, ili se vidi na jedan veoma problematičan način za građane je projekat razdvajanja oborinskih i fekalnih voda u gradu Lukavac, popularni WATSAN. On je već u nekoj završnoj fazi, tako da će Lukavac dobiti strukturalno taj segment uređen na način da to većina gradova na Balkanu nemaju, uključujući neke centre, počev od Tuzle pa nadalje. Mi smo izgradili sistem podzemnih kanala za odvodnju vode. Nekad smo se znali našaliti pa kazati da izgleda kao neki podzemni metro. To su, dakle, kinotehnički objekti koji bi trebali isključiti plavljenje koje smo mi u gradu imali kod svake jače kiše. Evo, u mom mandatu od pet godina, mi nismo imali poplavljen Lukavac, kako se to znalo ranije dešavati. To su svakako stvari koje su manje popularne sa političke strane, jer ljudi to najmanje vide. Ali je to pretpostavka da biste neke prostore urbanizirali i proglasili prostorom koji je uspio biti dijelom nekog modernog svijeta. Dakle, to su osnovni temelji”.

Stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta predstavlja jedan od prioriteta?

“Osim pomenutog, strašno puno smo uradili na stanju povoljnog poslovnog ambijenta. Od prve godine prošlog mandata praktično imali značajne investicije: od prve fabrike B&H Stainless koja je izgrađena na području naše opštine, počela je raditi i zapošljava ljude. To govorim od prije nekih pet godina do situacije da danas recimo u vrijeme dok razgovaramo imamo u toku izgradnju 13 proizvodnih hala na području opštine Lukavac. U tim proizvodnim halama, samo vrijednost građevinskih radova je više od 300 miliona konvertibilnih maraka. Opština je iz tih samo 13 hala inkasirala u budžetu, oko milion i po maraka. To je samo jedan segment kojeg nije bilo ranije, tako da je naš budžet udvostručen u odnosu na stanje koje sam zatekao. Mi smo imali efektivni budžet na razini od nekih osam, devet miliona, dok smo sad već na 17, 18 miliona bez investicija. Sa investicijama smo na nekih 25, 26 miliona. To je za jednu sredinu, kakva je Lukavac, uistinu veliki pomak”.

U Lukavcu se vidi primjetna razlika u odnosu na neki raniji period. Ipak, možemo reći da je pred Vama još mnogo posla, kako bi ovo bio grad koji turisti žele posjetiti i u koji investitori žele uložiti?

“Eh sad, kada govorimo o tome da li je nešto urađeno puno ili malo, ja se nekako uvijek fokusiram na ono što nije urađeno i onda kada vidimo koliko još problema imamo u Lukavcu, onda nekako ne možete baš lahko reći mi smo nešto krupno riješili, završili, tako da mi možemo govoriti o nekoj dinamici, o broju novih tema, oblasti koje smo otvorili. O intenzitetu ili učinjenom poslu kada se pravi neki komparativ, ne samo sa ovim postratnim periodom. Dakle mi smo ušli, i radili neke stvari, koje su generacijske i koje se mogu vezati za značaj Lukavca kako on, bukvalno, postoji. Poslije toga, kada prođete gradom, osjeti se razlika. Preko 2000 sadnica je zasađeno u gradu. U značajnom dijelu ovih gradskih ulica je potpuno izmjenjena rasvjeta, asvaltne površine su, osim ovoga gdje sada imamo WATSAN radove obnovljene, Dom kulture, parking prostor, plato ispred Doma kulture, novo šetalište smo dobili u gradu, nekoliko dječijih igrališta.. To su sve one, da kažemo stvari manje po obimu, ali generalno čine jedan mozaik koji već danas proizvede efekat kod ljudi koji od godišnjeg odmora do godišnjeg dođu pa kažu da se primjeti značajna razlika. Lukavac je od mjesta u kojem niste imali gdje napraviti selfi, fotografiju da iza vas bude nešto lijepo, postao takav prostor u kojem imate takvih primjera. Dobili smo ono naše lijepo drvo, koje koliko god to nikom ne značilo, na neki predstavlja ukras. Lukavac stvarno polako postaje sredina koju je lijepo iz drona snimati u dnevnim ili večernjim satima. To je na neki način i pravac u kome smo krenuli i ništa nas više ne može zaustaviti. Za novu sjednicu Vijeća, spremamo, već je usvojen nacrt regulacionog plana gradske zone Lukavca. To je najvažniji strateški dokument za razvoj grada, gdje smo ponudili neka idejna rješenja za Lukavac kakav bi mogao biti u narednih stotinjak godina. Dakle, mi govorimo o centralnoj gradskoj zoni, a također, pripremamo se za to novo gradilište i novu zonu. U Gradskoj zoni doće do rekonstrukcije i saobraćaja, izgradnje novih objekata. Neke objekte ćemo morati i promijeniti, redizajnirati, prikloniti, doizgraditi nove. Strašno puno imamo garaža u Lukavcu, te ćemo morati konceptualno promijeniti garažni prostor. Tako da, taj proces je sad u javnoj raspravi. Kada se okonča, očekujemo da će to biti jedna putanja koju Lukavac do sada nije imao. Mi smo do sada uvijek kada se nešto radilo, gradila nova naselja, uvijek je to bila neka ad hoc situacija, da bi u konačnici dobivali cjelinu u kojoj je pitanja. Evo kada gledate saobraćaj u Lukavcu, kada gledate istok-zapad, prilično je loše riješen. Mi sada idemo na dizajn glavnog saobraćajnog prstena oko grada. U gradskoj zoni ćemo preferirati saobraćajnice koje vode iz centra, ne u centar, tako da ćemo praktično centralni dio dizajnirati prije svega pješacima, starijim ljudima, djeci. Uskoro kreće naplata parkinga što će dovesti jako puno reda. Projektujemo nekoliko ključnih raskrsnica u gradu. Dakle, jako puno je stvari zahvaćeno”.

Još jedan od prioriteta za naredni period je i rješavanje dugogodišnjeg problema za građane, problem pitke vode?

“Glavni prioritet, ono što nam je cilj i u kome smo neke značajnije pomake tek napravili je rješavanje problema pitke vode za građane Lukavca. Lukavac kao što znate, već deceniju, nekih 15 godina ili duže, nema pitku vodu. I pored činjenice da smo na obali jezera i da imamo neke površinske vodotokove, da imamo neko pravo na izvorište Toplice, Lukavčani su ostali bez pitke vode. U prošlom mandatu, kao načelnik, ne da nisam imao podršku iz OV, iz komunalnog preduzeća „Rad“, nego direktan sukob i opstrukciju bilo čega što smo pokušali uraditi. Ne bih htio da ovo bude neko moje pravdanje, ali ja mislim da u takvoj konstalaciji je i nemoguće strateške stvari rješavati. Mi smo praktično tek sad uspostavili na neki način kontrolu i subordinaciju sa ovim javnim preduzećima. Ušli smo u probleme, tek smo tamo naišli, recimo u samom komunalnom preduzeću je dubioza oko 12 miliona maraka. To je jedno strašno stanje koje nismo ni slutili, ali evo počeli smo jedan po jedan problem da rješavamo. Očekujemo da ćemo pristupiti revitalizaciji ovog preduzeća, tako da bi oni već na ljeto ili jeseni naredne godine, moglo biti likvidno i soloventno sa aspekta dugova i poslova koje radi”.

Šta je to što biste mogli još navesti kao rezultate dosadašnjeg rada i koja su to buduća nastojanja?

“Ja ću vam reći samo u protekloj godini u Domu zdravlja su nabavljena tri potpuno nova sanitetska vozila, dijagnostička oprema. U komunalnom preduzeću smo nabavili nekoliko radnih mašina, novu cisternu za pranje ulica, kamion..više se toga ne mogu ni sjetiti. Jedan veliki istinski zalet je prisutan ovdje i drago nam je da to ide. Kao jedan od značajnih ciljeva, ja sam naveo da ćemo na proljeće sledeće godine, napraviti bilans, prebrojati radna mjesta novootvorena u toku ova dva mandata, prvog i ovog sad, i prebrojati ćemo radna mjesta Koksare, Sode i Cementare. Ja mislim da ćemo na proljeće izaći sa bilansom i pokazati da smo više otvorili radnih mjesta, nego što smo imali u ove tri fabrike. To je veoma važna činjenica da smo mi za kratko vrijeme, praktično prioritet ili ekonomiju grada potpuno promijenili. Nama više nije primarno ono iz čega se dimi, ono što kvari okoliš, nego kompletno otvaramo fabrike koje su izvozno orijentirane i u kojima će biti dobra radna mjesta, dobre plate, ali više neće biti kada budu pisali knjige, primarna hemijska industrija ili rudarstvo, nego će ovdje primarno biti visoko sofisticirana tehnologija, pogoni i to je ono što je nama cilj. Kada uzmete kompaniju koja se pravi na ulazu Lukavca, kompletna proizvodnja će se raditi za izvoz. Radi se o veoma kompleksnim sistemima za hidroenergetske sisteme u svijetu. To je kompanija koja na Nijagari ima svoju elektranu. To je jedan veoma ozbiljan projekt. Nama je jako stalo da očuvamo ugled sredine koja se odgovorno odnosi prema investitorima. Čak smo i prema investitorima koji nam na neki način zagađuju životnu sredinu, nastojali biti odgovorni, tražeći da se iznađu rješenja”.

Prema dosadašnjim saznanjima i iskustvima, smatrate li da Lukavac ima sve pretpostavke za još brži rast i raazvoj?

“Lukavac pretendira biti najbrže rastućom opštinom kada je u pitanju razvoj u ovoj našoj državi. Mogu slobodno kazati da mi imamo pretpostavke za to. Ovo je opština koja ima najveću površinu na kantonu, oko 350 kvadratnih kilometara, brojna smo opština, oko 45 hiljada ljudi, treći smo po broju stanovnika na kantonu, a posebno je značajno da imamo ljude koji imaju različito iskustvo biznisa, da mogu nositi razvoj visoko sofisticiranih industrija i to poslodavci, između ostalog, i vide. Osim toga, imamo jako veliki diverzitet prirodnih uslova, od gornjih tokova rijeke Spreče, Turije, imamo Ozren, padine Ozrena, Ratiš, gradski dio… Dakle, imamo diverzitet prirodnih uslova i reljefa u kojem možemo i razvijati biološki zdravu hranu, turizam, generalno razvijati kooperantsku mrežu i poljoprivredu, tako da i priroda i ljudi su podarili ovoj sredini uslove za velike korake naprijed, ali ono što je trebalo uraditi je promijeniti svijest kod ljudi. Mi smo nakon rata i postratnih dešavanja, na neki način se zarobili, nesvjesni sebe zadovoljavajući se malim i prihvatujaći nametnute stege kroz sistem upravljanja. Mislim da su Lukavčani danas prilično slobodni ljudi, širokih pogleda, kojima se ne može prodati neka nedovoljno argumenatovana priča. Lukavčani su pokazali i ja im se ovom prilikom zahvaljujem, spremnost da uđu u tu vrstu rizika. Dakle, ovo je opština, u kojoj jedini načelnik iz političkog miljea u kojem ja dolazim, u državi. Imali smo pokušaqj opoziva u drugom mandatu, ali kontinuitet podrške je bio na optini Lukavac i to mi puno znači. Ovo je opština u kojoj su opozicije, dvije najjače stranke u FBiH. Šta to znači? To znači da je to opština koju nerado ili nedovoljno motivirano podržavaju sa viših nivoa vlasti, jer mi nemamo nekog ko nam sa druge strane čuva leđa. Nije uvijek sve isto, i to moram kazati, sa nekih nivoa, neki ministri nas profesionalno podržavaju, ali ima slučajeva kada se stvarno Lukavac diskriminira. Ja ću navesti samo dva primjera. Prvi slučaj, Lukavac nije grad, a taj status imaju Živinice, Srebrenik i Gračanica, brojim ove koje nas okružuju, postavlja se pitanje, da se ne ljute moji susjedi, iz Gračanice i Srebrenika, po čemu su to oni gradovi, a Lukavac nije. Po tome što neko nije želio da Edin Delić bude gradonačelnik u svom mandatu. Meni to nije imperativ i ne znači mi mnogo kao načelniku, ali mislim da je to nedopustivo razočarenje za građane Lukavca. Druga stvar, obratite pažnju. Federalna direkcija cesta održava put Tuzla-Doboj, na našem području opštine. Održava put Sarajevo- Orašje. Uočićete da su rekonstruisani, evo put Tuzla-Doboj, sa obje strane naše opštine do granice, i prema Gračanici i Tuzli. Put Živinice-Orašje je rekonstruisan, uključujući i most Ormanica i sad se pravi kružni tok u Srebreniku, a kod nas jedva dođu rupe pokrpit. Evo sada imamo raspodjelu iz federacije, napraviću analitiku i objaviti, gdje je opština bukvalno diskriminisana, i mogu slobodno upotrijebiti i izraz pokradena. Dakle, i naša djeca imaju prava na ta budžetska sredstva sa viših nivoa vlasti. Ali evo, mi uspijevamo to nadomjestiti većim nivoom investicija, entuzijazmom ljudi da pokreću biznise i pokrićemo to što nam država ne da. Pokazaćemo da sa tim osiromašenim sredstvima mnogo više, nego neki kojim sew neselektivno i nekritički dodjeljuje novac”./Razgovarala Mubina Biščić – Delmanović/