Otvorena video izložba usmene historije ”Srebrenica Naša priča

U Memorijalnom centru Srebrenica u Potočarima posjetioci i gosti imalisu  priliku prisustvovati otvaranju video  izložbe priča usmene historije pod nazivom ”Srebrenica: Naša priča”. Realizaciju ove izložbe pomogla je Vlada Ujedinjenog Kraljevstva kroz projekat ”Istina, dijalog, budućnost”. U okviru realizacije video priča korišteni su materijali koje je Memorijalni centar Srebrenica pripremio kroz različite istraživačke projekte u saradnji sa Balkanskom istraživačkom mrežom Bosne i Hercegovine (BIRN BIH) i Muzejom ratnog djetinjstva Sarajevo.

”Zahvalan sam najviše samim učesnicima izložbe, ljudima, herojima koji su preživjeli genocid i odlučili podijeliti svoja sjećanja na rat i život pod opsadom. Njihova sjećanja nemaju cijenu. Generacije rođene poslije rata, na ovaj način moći će dobiti kompletnu sliku života kakav je nekad bio i ratna dešavanja, koja niko ne može opisati bolje od osoba koje su to doživjele i preživjele. Posebnom metodologijom ispitivanja dobili smo 20 priča koje svjedoče o životu prije rata, običajima, svakodnevnom životu, životu pod opsadom, i stradanju u genocidu, a koje time predstavljaju jedinstven način očuvanja usmene historije”, rekao je autor izložbe, kustos Memorijalnog centra Hasan Hasanović.

Memorijalni centar posebnu pažnju pridaje svjedočanstvima usmene historije preživjelih svjedoka genocida. Ova izložba je rezultat dvogodišnjeg rada kroz različite istraživačke projekte, u okviru kojih je razvijena posebna metodologija bilježenja usmene historije, a koja ima za cilj da sačuva iskustva preživjelih. Izložba se sastoji od 20 video priča koje prate glavne teme provedene kroz metodologiju usmene historije, te su hronološki poredane.

Dr. Fatima Dautbašić-Klempić, preživjela je genocid domogavši se slobodne teritorije putem šume, trasom Marša smrti. Pored mnogih intervjua odlučila je svoje iskustvo podijeliti i na ovaj način u saradnji sa Memorijalnim centrom, te na taj način ostaviti trag u kulturi sjećanja na život i smrt, koji su vladali ratnih godina u Srebrenici. Dr. Fatima bila je doktor u ratnoj bolnici u Srebrenici, i u nemogućim uslovima spasila je nebrojeno života ali i bila svjedok brojnih ljudskih gubitaka.

”Sretna sam jer sam bila dio ovog projekta jer mi koji smo preživjeli, koji smo svjedoci ratnih dešavanja, koji smo gledali koliko ljudi je ubijeno nevino, bez povoda, svjesni smo bili prolaznosti vremena i da ono što nije rečeno, zapisano, što nije snimljeno da jednostavno gubi svoj značaj. Davno sam govorila da svaka majka, i svako onaj ko je bio u Srebrenici i ‘izgubio’ nekoga, da treba da stane pred kameru i kaže ‘bio sam u Srebrenici u tom periodu i ubili su mi najmilije na svirep način, nevine, nenaoružane’. Ono po čemu se ovaj projekat usmene historije razlikuje od drugih je što svjedoci imaju priliku da predstave sebe i svoje najmilije kao kompletne licnosti, od rođenja, ranog djetinjstva, svoje običaje, svakodnevicu, snove i razmišljanja,  jer ovaj projekat ne obuhvata samo razgovor o ratu i genocidu, već o čitavom životu i svakodnevici”, naglasila je dr. Fatima Dautbašić-Klempić.

”Našu priču niko neće i ne može ispričati bolje nego mi sami, koji smo preživjeli to i koji ne možemo potisnuti sjećanja na rat i naše gubitke. Sa time možemo da živimo ćuteći, ali kada odlučimo to pustiti iz sebe, onda ostavljamo u trajno sjećanje naša iskustva koja itekako će biti važna za generacije koje će na ovo mjesto dolaziti u potrazi za informacijama, za istinom. Mi im itekako možemo približiti tu istinu kroz jednu ovakvu usmenu historiju, na način koji će im pomoći da zamisle čitavu sliku onog što je učinjeno jednom narodu na ovom prostoru”, zaključio je Hasanović.

Video izložbu ”Srebrenica: Naša priča” posjetioci Memorijalnog centra mogu pogledati  i u narednim danima mjeseca jula.

Organizacioni odbor obilježavanja 26. godišnjice genocida nad Bošnjacima: Svakog dana se sjećamo, jedan dan ne zaboravljamo

Na jučerašnjoj sjednici Organizacionog odbora za obilježavanje 26. godišnjice genocida nad Bošnjacima „Sigurne zone UN-a“ Srebrenicautvrđeno je da sve pripreme teku u skladu sa usvojenim planom te ističu da je ovogodišnji program najobimniji po broju aktivnosti i događaja, kako u Srebrenici, tako u zemlji i regiji.„Sve aktivnosti koje su planirane do 7. jula su provedene bez problema.

U toku je finalizacija postavljanja izložbenih postavki u Memorijalnom centru koje de biti svečano otvorene u narednim danima. Za današnji dan je najavljen centralni skup Marša mira –Puta sjedanja u Nezuku, sa planiranim historijskim časom i organizacijom drugih edukativnih aktivnosti.

U Memorijalnom centru de biti realizirana konferencija o usmenoj historiji, a krenula je sa radom i Ljetna škola Srebrenica koja okuplja mlade ljude iz zemlje i regiona“, pojasnio je Hamdija Fejzid, predsjedavajudi Organizacionog odbora.Iz Organizacionog odbora napominju da je 11. juli prilika da se opet u javnosti postavi pitanje o nestalim u genocidu, ali i da se odlučno zaustave politike negiranja genocida.

„Pozdravljamo rezolucije koje su usvojili parlamenti Crne Gore i Kosova o genocidu u Srebrenici, te ističemo da se oštro protivimo svakom pokušaju politiziranja ovih odluka i teme genocida u Srebrenici. S tim u vezi, još jednom naglašavamo da 11. juli i Dan sjedanja na genocid u Srebrenici nede biti prilika za političke govore ved trenutak u kojem demo svi zajedno poslati poruku poštovanja žrtava genocida, važnost borbe za povratak i ostvarivanja temeljnih ljudskih prava Bošnjaka koji su se vratili u istočnu Bosnu i gdje de cijeli svijet zajedno stati protiv sila koje negiraju genocid“, dodaju iz Organizacionog odbora.

Izraženo je zadovoljstvo zbog realiziranih istraživačkih radova, knjiga i publikacija koje prate ovogodišnje obilježavanje Dana sjedanja na genocid u Srebrenici, te je pozdravljeno obilježavanje 11. jula u Prištini, Zagrebu, Beogradu i Prišitini.

„Preduzeli smo mjere kojima demo osigurati zaštitu učesnika dženaze, posjetilaca Memorijalnog centra i učesnika svih aktivnosti od pandemije virusa Covid-19. Komemoracija de se održati u dvije sale sa po 70 učesnika. Izražavamo zahvalnost medicinskom osoblju i svim zdravstvenim radnicima koji su se stavili na raspolaganje kako bi dali svoj doprinos po tom pitanju. Neka Potočari ovog jula budu mjesto okupljanja, mjesto na kojem svojim prisustvom, molitvom i šutnjom dijelimo bol žrtava genocida. Svakog dana se sjedamo, jedan dan ne zaboravljamo“, zaključuju iz Organizacionog odbora./Tim za medije/

Izložba fotografija umjetnice Jelene Jaćimović u Memorijalnom centru Srebrenica

U sklopu ovogodišnjeg obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici, u Memorijalnom centru u Potočarima, 8. 7. biće otvorena izložba ARCHIWAR, Jelene Jaćimović. Izložba se bavi prikazom ličnih priča kroz autorkinu analizu iz arhiva sudskih dokumenata, video materijala, fotografija, kao i priča koje Memorijalni centar Srebrenica bilježi. Cilj je prenijeti priče i iskustva žrtava, preživjelih i njihovih porodica kroz ilustracije koje se ne bave počiniocima i krivcima.

Izložba ARCHIWAR Jelene Jaćimović je jedan vid otpora protiv dominantne politike sjećanja u Srbiji zasnovane na nacionalizmu i militarizmu koja se ogleda u negiranju ratnih zločina i genocida počinjenih od strane srpskih snaga, glorifikaciji osuđenih ratnih zločinaca i vojske, kao i instrumentalizaciji srpskih žrtava.
Prošle godine, na dvadesetpetgodišnjicu genocida u Srebrenici, ova izložba je prikazana u Beogradu i Novom Sadu. Ove godine će biti prikazano još 15 radova.
Inspiracija autorke je priča Amre Begić Fazlić, žene koja je preživjela genocid u Srebrenici i koja radi u Memorijalnom centru, čiji su otac i djed ubijeni u julu 1995. godine. Njena priča o snu u kome traži kosti svoga oca, o bebi Fatimi, najboljem drugu, komšijama, porodici, naviknutosti na smrt, ocu i Srebrenici je jedna od mnogih ličnih iskustava koja se moraju saslušati i nikad ne zaboraviti. Na otvaranju će govoriti Amra Begić Fazlić zajedno sa autorkom, dok će razgovor moderirati Mirela Osmanović koja je rođena nakon genocida u Srebrenici i kojoj su u julu 1995. ubijena dvojica braće od 15 i 17 godina. Mirela je nakon završenog Pravnog fakulteta u Sarajevu počela da obavlja pripravnički staž u Memorijalnom centru.
Jelena Jaćimović je ilustratorka, dizajnerka i aktivistkinja. Završila je osnovne i master studije na FPU u Beogradu, na odsijeku Grafika i knjiga. Učestvovala je u nekoliko projekata koji se tiču obrazovanja i razvoja djece i mladih, pravima i zaštitom žena i LGBT+ osoba. Dobitnica je Befem nagrade za aktivistički dizajn za 2019. godinu i nagrade Jelena Šantić za poseban doprinos razvoju zajednica kroz angažovanu kulturu 2020. godine.
Svih 30 radova, koji su nastali u saradnji sa Fondom za humanitarno pravo i uz podršku Rekonstrukcije ženskog fonda kroz program Specijalni fokus, biće zvanično poklonjeni Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari po želji autorke.