Projekt usmene historije uspješno priveden kraju

Memorijalni centar Srebrenica u prethodne dvije godine uveliko radi na snimanju video svjedočanstava preživjelih svjedoka genocida u Srebrenici. Na tom polju saradnja je prvobitno ostvarena sa Muzejom ratnog djetinjstva iz Sarajeva, sa kojima je dokumentovano 100 video svjedočenja osoba koje su bile djeca i tinejdžeri u toku rata, te sa BIRN-om (Balkanska istraživačka mreža) sa kojima je snimljeno 100 video svjedočanstava za projekat ‘Životi iza polja smrti’.

Zahvaljujući novoj opremi i timu Memorijalnog centra koji je razvio posebnu metodologiju dokumentovanja usmene historije, ove godine je samostalno, u produkciji Memorijalnog centra, snimljeno još 100 video svjedočenja preživjelih svjedoka genocida, što je tek prva faza projekta usmene historije, koji podržava Vlada Ujedinjenog Kraljevstva kroz projekat ‘Istina, dijalog, budućnost’.

Hasan Hasanović, kustos Memorijalnog centra i koordinator na projektu usmene historije naglašava važnost svjedočenja onih koji su preživjeli opsadu i genocid:

”Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je sudski utvrdio činjenice o genocidu u Srebrenici, to je ogromna količina dokaza. Međutim, pošto svaki muzej teži da potakne empatiju kod posjetitelja, lične ispovijedi preživjelih su najjače oružje u postizanju tog cilja. S druge strane, snimajući usmenu historiju zauvijek pohranjujemo svoja sjećanja na tragičnu prošlost, time osiguravamo da će se taj narativ prenijeti budućim generacijama. Konačno, usmena historija je najmoćnije sredstvo u borbi protiv poricanja, minimiziranja, odobravanja ili opravdavanja genocida.”

Snimljena svjedočenja također su iskorištena za potrebe video izložbe, na kojoj je kroz svjedočenja preživjelih obrađeno dvadeset tematskih cjelina koje ne govore samo o ratu, već i o zajednici koja je nekad postojala, a koja je imala tradiciju, društvo i normalan slijed života prije ratnih dešavanja. Video izložba ‘Srebrenica: Naša priča’ otvorena je zahvaljujući već ranije snimljenim svjedočenjima i stalna je postavka u Memorijalnom centru u Potočarima.

“Memorijalni centar Srebrenica je završetkom prve faze ovog projekta pokazao da je razvio kapacitete za samostalan rad, dakle kompletna produkcija, intervjueri i tehnička ekipa su resursi i osoblje Memorijalnog centra Srebrenica. Sa dosadašnjih oko 200 ličnih priča koje je MCS radio u saradnji sa MRD i BIRN BiH, dodali smo novih 100 ličnih priča koje su trajno pohranjene u arhiv MCS i koje će biti dostupne istraživačima iz cijelog svijeta. Koristim ovu priliku da se još jednom zahvalim preživjelima na spremnosti da s nama podijele svoja iskustva i time doprinesu kulturi sjećanja na genocid i razvoju Memorijalnog centra Srebrenica, istakao je Mahir Omerović, koji je sa Hasanom Hasanovićem i snimateljima Redžepom Ustićem te Ahmedinom Đozićem, zajedno radio na ovom projektu.

U toku ove godine snimljeno je više od 150 sati video materijala, a snimalo se na lokacijama u Tuzli, Sarajevu i Srebrenici, gdje je od 100 preživjelih svjedoka genocida, učešće uzelo 56 muškaraca te 44 žene. Zahvaljujući podršci Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, sa narednom godinom planiran je nastavak projekta usmene historije kao jednog od prioritetnih projekata Memorijalnog centra, najviše zbog činjenice što mnogi preživjeli svjedoci umiru, a da njihova svjedočenja nisu pohranjena u jedinoj instituciji u našoj zemlji koja se bavi čuvanjem sjećanja na žrtve i genocid u Srebrenici./Press MC Srebrenica/