Upravljanje Konjuhom

 Vlada Tuzlanskog kantona danas je utvrdila Nacrt zakona o proglašenju dijela područja planine Konjuh Zaštićenim pejzažom „Konjuh“.Postupak za donošenje ovog Zakona Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona pokrenut je još 2004. godine.

   U tom periodu urađen je i Elaborat o proglašenju dijela planine Konjuh Spomenikom prirode „Konjuh“, kojim su predložene granice zaštićenog područja, konstatovane vrijednosti flore i faune, kulturno-historijske te hidrografske vrijednosti, kojima, usljed nekontrolisane eksploatacije i neplanskih zahvata u prirodi, prijeti nepovratan degradacijski proces. Na osnovu ovog Elaborata Vlada Tuzlanskog kantona se opredijelila za spomenik prirode, kao oblik zaštite područja planine Konjuh. Krajem 2004. godine Skupština Kantona je usvojila Nacrt Zakona o proglašenju dijela područja planine Konjuh Spomenikom prirode „Konjuh“.

   Tokom javne rasprave, uz značajnu podršku, na ovaj Nacrt primjedbe i neslaganje sa predloženim rješenjima uputilo je JP Šume Tuzlanskog kantona i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Zbog procjene da, nakon takve javne rasprave, nije postojalo raspoloženje većine poslanika Skupštine Tuzlanskog kantona da se usvoji ovaj Zakon, on nije upućen u dalju skupštinsku proceduru.Tokom izrade Prostornog plana Tuzlanskog kantona za period 2005-2025. godine područje Konjuha, površina od 8 016 ha, tretirano je kao Spomenik prirode Konjuh, ali je tokom rasprave i pri usvajanju ovog Plana usvojen niži stepen zaštite, odnosno kao Zaštićeni pejzaž Konjuh. Razlika između Spomenika prirode i zaštićenog pejzaža je u činjenici da se spomenik prirode proglašava u svrhu očuvanja specifičnih prirodnih karakteristika, a zaštićeni pejzaž u svrhu očuvanja pejzaža i rekreacije. Nakon usvajanja Prostornog plana Tuzlanskog kantona resorno Ministarstvo je nastavilo aktivnosti na pripremi Zakona koji će biti u skladu sa ovim Planom. Sa svim zainteresovanim subjektima je održano niz sastanak u cilju usaglašavanja stavova. Podršku za donošenje ovog Zakona dali su općina Banovići, Ekološki savez Eko zeleni Tuzlanskog kantona, Centri civilnih inicijativa i Centar za ekologiju i energiju Tuzla.Na ovo ponuđeno zakonsko rješenje primjedbe su dali JP Šume Tuzlanskog kantona dd. Kladanj i Kantonalna uprava za šumarstvo, a primjedbe se odnose na veličinu predviđene površine Zaštićenog pejzaša i zahtjev da se upravljanje Zaštićenim pejzažom „Konjuh“ isključivo povjeri ovom Javnom preduzeću.

    Utvrđujući ovaj Nacrt Vlada je podržala prijedlog da površina Zaštićenog pejzaža iznosi 8 016,61 ha i da se prostire na teritoriji općina Kladanj, Banovići i Živinice. Radi svog posebnog značaja, kao primjeri dijelova prirode, u ovom pejzažu se izdvajaju pećine Brateljevići i Bebrava, izvorište mineralne vode Muška voda, planinsko jezero „Jezero na Konjuhu“, te rijetke i endemske vrste flore i faune.

   U okviru Zaštićenog pejzaža utvrđuju se tri zone.
   Prva A zaštićena zona predstavlja prostor najviših vrijednosti, koje moraju ostati u potpunosti očuvane.

   U drugoj B zaštićenoj zoni prvenstveno se ostvaruje očuvanje i zaštita izvornog stanja prirode.

   Treća C zaštićena zona je namijenjena prvenstveno za turizam, sport i rekreaciju.

  Upravljanje Zaštićenim pejzažom, prema Nacrtu ovog Zakona, povjerava se Javnoj ustanovi Zaštićeni pejzaž „Konjuh“, koju osniva Skupština Tuzlanskog kantona, a alternativno je predloženo da upravljanje bude povjereno Javnom preduzeću Šume Tuzlanskog kantona d.d. Kladanj.Plan upravljanja Zaštićenim pejzažom bi donosila Vlada Tuzlanskog kantona.Za prekršaje u ovoj oblasti predviđene su kazne za pravna lica u rasponu od 1 000 do 10 000 KM, za odgovorno lice u pravnom licu u rasponu od 200 do 1 000 KM i za fizičko lice u rasponu od 100 do 500 KM./Indira Arnaut/

Indira Arnaut