NIP:Apel Gradskom vijeću i gradonačelniku

Svijet se i ranije susretao sa različitim geopolitičkim krizama, koje su u većoj ili manjoj mjeri ostavljale posljedice po svjetsku ekonomiju. Rat u Ukrajini predstavlja globalni problem, a  posljedice će biti vidljive u cijelom svijetu pa tako i Bosni i Hercegovini.

Ukrajina je jedan od četiri najveća svjetska izvoznika kukuruza. U ovoj godini, predviđalo se da će Ukrajina imati udio 12% svjetskog izvoza pšenice, 16% kukuruza, 18% ječma i 19% uljane repice. Istovremeno, glavni ruski izvozni proizvodi su goriva i energenti. Rusija je jedan od najvećih proizvođača nafte u svijetu, ali i ključni dobavljač gasa za Evropu. Iz ovoga je vrlo jednostavno zaključiti da bi ovaj rat mogao ostaviti globalne posljedice u cijelom svijetu, a posebno na BiH. Ukoliko rat u Ukrajini potraje, vjerovatno nema žetve ili će ona biti u mnogo manjem obimu.

Srbija i Mađarska su naši najvažniji partneri kada govorimo o uvozu žitarica i hrane za prehranu stoke, a tamo, od prije nekoliko dana je bila na snazi zabrana izvoza što našu zemlju stavlja u težak položaj, jer alternativa nam je upitna. Sa druge strane, nestabilna situacija u našoj državi nameće potrebu drugačijeg pristupa ovom problemu jer ni u kojem slučaju ne smijemo ovisiti o Srbiji, pa i Mađarskoj iz koje takođe uvozimo mnogo žitarica.

Mnogim Bosancima i Hercegovcima je nedavni rat još duboko urezan u sjećanje, mnogi su izgubili svoje najmilije, a mnogi su tokom rata osjetili i druge strahote kao što je izoliranost i glad.

Prema statističkim podacima (Federalni zavod za statistiku) u strukturi poljoprivrednog zemljišta od ukupno 1.181.000 ha, obradivo zemljište zauzima 747.000 ha ili 63,2% (oranice-njive i bašte 428.000 ha, voćnjaci 45.000 ha, vinogradi 5.000 ha, livade 267.000 ha), a neobradivo 435.000 ha ili 36,8% (pašnjaci 432.000 ha i trstici i bare 2.000 ha).

Tuzlanski kanton je posebno značajan za cijelu FBiH u ovom pogledu jer 34% obradivog zemljišta se nalazi upravo u ovom kantonu. Grad Živinice, u strukturi poljoprivrednog zemljišta najviše ima oranica 8.003 ha ili 72,6 % od ukupnog poljoprivrednog zemljišta, dok je preko 3500 ha neobrađeno što jasno govori o lošoj iskorištenosti zemljišta za sjetvu.

Ova godina je specifična zbog izuzetno visokih cijena, posebno goriva i vještačkog đubriva što znatno poskupljuje proizvodnju te mnogi, posebno individualni proizvođači u startu odustaju od obrade zemljišta. Po kalkulaciji, trenutni troškovi obrade 1000 m² za kukuruz iznose minimalno 400 KM.

Nestašica hrane je dakle moguća, ne kratkoročno nego dugoročno.

Šta nam je onda činiti?

U uslovima koji nisu još uvijek vanredni, ali nisu ni daleko od toga jer se sigurnosna situacija vrlo lako može promijeniti preko noći, a visoke cijene osnovnih životnih namirnica i energenata brzo crpe platežnu moć građana, neophodno je promptno djelovati:

  • Pod hitno sazvati vanrednu sjednicu Gradskog vijeća i Skupštine TK te donijeti rebalans budžeta za 2022 godinu, gdje bi se povećala izdvajanja za poljoprivredu.
  • Pod hitno usvojiti Budžet Federacije BiH i u njemu planirati dodatna sredstva za novčanu pomoć koja je predmet podrške sa federalnog nivoa,
  • Registrovane poljoprivredne proizvođače osloboditi plaćanja zakupnine državnog poljoprivrednog zemljišta za ovu godinu,
  • Zasijati svaki hektar obradivog zemljišta, posebno u državnom vlasništvu za ljudsku ishranu kao i za uzgoj stoke,
  • Sa gradskog nivoa pružiti podršku individualnim proizvođačima kroz Program podrške individualnim proizvođačima za proljetnu sjetvu u vidu sufinansiranja nabavke sjemenskog materijala, goriva i vještačkog đubriva, a sredstva bi se pravdala dostavljanjem računa o nabavljenom materijalu
  • Sa kantonalnog, odnosno federalnog nivoa pružiti novčanu podršku kroz već propisane uslove za registrovane poljoprivredne proizvođače,

Cilj ovih mjera jeste da se zasiju sve obradive površine jer po svemu sudeći nedostatak hrane neće biti kratkoročan, a moguća glad na jesen je vrlo realna opcija.

Gradski odbor Naroda i Pravde Živinice apeluje posebno na gradsku, ali i više nivoe vlasti da ozbiljno shvate aktuelnu situaciju, da učine maksimum napora da se zasije svaki hektar obradivog poljoprivrednog zemljišta, da pruže maksimalnu podršku kako registrovanim tako i individualnim poljoprivrednim proizvođačima kako bi jesen dočekali spremni za jesenju sjetvu, ali i narednu godinu neovisni o dobroj volji susjednih država./predsjednik GO NiP Živinice dr.Mirsad Šljivić/