Etno avlija:Zaostavština Mumina Trumića

Etno avlija Mačkovac je na daleko čuvena po izuzetno značajnom kulturno istorijskom naslijeđu.Jedinstven je to muzej na otvorenom.Ovoga puta više riječi bit će o zaostavštini Mumina Trumića koji je svojevremeno istraživao , sakupljao i zapisivao sve događaje našeg kraja pa i šire, a u njegovoj bilježnici su se našle i tradicionalne pjesme i instrumenti iz živiničkog kraja.

Svoju zaostavštinu predao je na čuvanje u Etno avliju Mačkovac, a zbirke se sastoje od fotografija,novinskih članaka,nagrada,diploma,povelje,pohva, priznanja,uvjerenja,slika, medalje, ordenja …Vlasnik Etno avlije Refik Halilović rado je prihvatio zaostavštinu Mumina Trumića:

„Veoma je bogata Muminova zbirka, još bih pomenuo da se ona sastoji od raznih sudskih odluka, uputa, tapija, razne obavijesti, oglasi, pozivnice za različita društvena okupljanja, lična pisma, markice, čestitke, popisi robe, porezne knjižice, proračuni,uvozne potvrde, tovarni list, obligacije izdate po uredbi o likvidaciji zemljoradničkih zadruga,doznake za sol, razne novine živiničkih firmi, reprint izdanje Fronta slobode Tuzla i još niz drugih dokumenata.Međutim, zbog svoje važnosti, a u saradnji sa Arhivom Tuzla, mnogo toga je premeješteno kod njih na čuvanje i proučavanje“, istakao je Halilović.

Značajno je istaći da zbirka sadrži hroniku koje je vodio, knjige sa spiskovima stanovnika koji su rođeni i umrli u vremenskom periodu 1800–1985.godine.Dokumentacija obuhvata vrijednu zbirku staru više od 200 godina.

Zaposlenik tuzlanskiog Arhiva Omer Zulić ističe da su arhivalije sadržane u osobnim i obiteljskim zbirkama važni izvori, neophodni za sagledavanje i proučavanje povijesnih procesa, pojava, događaja te istaknutih osoba na užemu ili širem području. Objavio je rad koji ima za cilj upozoriti na važnost hronika i ljudi koji se bave njihovim pisanjem.

„U radu sam dao osvrt na strastvenog hroničara, Mumina Trumića, koji je cijeli svoj životni vijek posvetio pisanju hronike. Na ovaj sam mu način želio odati priznanje, ali i pozvati sve one koji imaju slične zapise da ih daju na čuvanje, stručnu obradu i sređivanje, profesionalnim i društveno-odgovornim ustanovama, odnosno arhivima.Mumin se bavio pisanjem hronika cijeli svoj život, skupljanjem kulturno-povijesnoga nasljeđa, odnosno muzejskih eksponata, pisanjem pjesama i tako dalje. Svoj je životni vijek posvetio kulturi , te afirmaciji i zaštiti kulturnoga nasljeđa. Čovjek je započeo s pisanjem hronika davne 1946. godine, a pisao ih je sve do 2002. godine. Od 1946. do oktobra 1947. godine pisao je povremeno (više u formi dnevnika), a od oktobra 1947. svaki dan. Dakle, punih 56 godina, odlučno i neumorno svaki dan. U njegovim hronikama zabilježene su sve zanimljivosti koje su plijenile njegovu pozornost. Od vremenskih prilika i neprilika, političkih aktelnosti, kulturnih i drugih događanja, rođenih, umrlih, vjenčanja, običaja, tradicije,nošnje, starih zanata. Dakle, sve ono što je obilježilo njegov životni i radni vijek i okruženje u kojemu je živio“.

Zbirku je 2015. godine preuzeo Arhiv Tuzlanskoga kantona od Etno avlije Mačkovac. Ukupno je predano oko 200 starih predmeta (s tačnim podacima od koga su prikupljeni, za što su korišteni, koje godine su izrađeni).

Mumin (Halil) Trumić rođen je 27. 11. 1927. godine u Đurđeviku. Bio je zaposlen u Rudnicima uglja „Tito”Banovići, nakon čega je radio u Preduzeću drvne industrije „Konjuh”Živinice, Termoelektrani Banovići, Zemljoradničkoj zadruzi Živinice. Bio je član NOB-a, od 1. 9. 1943. do 12. 3. 1944. godine. U zarobljeništvu u Njemačkoj bio je u vremenu od 12. 3. 1944. do 5. 5. 1945. godine.