Previđeni troškovi CO2 emisija prijete da planirane termoelektrane na zapadnom Balkanu pretvore u “bijele slonove”

U novoj analizi koju je objavila organizacija Bankwatch, a koja se bavi sa deset planiranih termoelektrana na ugljen širom Zapadnog Balkana došlo se do zaključka da bi, nakon što se uzmu u obzir cijene emisija ugljen dioksida, taj trošak mogao postati ozbiljno opterećenje, ne samo za kompanije koje vode projekte izgradnje termoelektrana, već i za građane

Osim toga, od svih planiranih termoelektrana na ugljen u regiji, svega par studija ekonomske opravdanosti su javno dostupne, kod kojih u većini slučajeva troškovi ugljika nisu pravilno uzeti u obzir, navode autori.

“Pošto je Bosna i Hercegovina u ovom momentu u procesu pripreme okvirne Državne strategije za sektor energetike, sljedećih nekoliko mjeseci bit će ključno da se takva pitanja uzmu u obzir da bi se izbjegle odluke koje bi  zemlju vezale za visoko-ugljični energetski sistem. Tim povodom, grupa od preko dvadeset ekoloških organizacija iz BiH, pokrenula je inicijativu kod nadležnih institucija, da se proces izrade ove strategije otvori za javnosti i da se omogući građanima da učestvuju u planiranju svoje energetske budućnosti. Već 10 godina ekološke organizacije ukazuju da nemamo energetsku strategiju, a da se postojeći energetski projekti planiraju i pokreću skoro pa  stihijski, bez realnih i jasnih strateških opredjeljenja.”, izjavio je Rijad Tikveša, predsjednik Ekotima Sarajevo.

EU shema trgovanja emisijama (ETS), je jedan od ključnih instrumenata u Evropi za smanjenje emisije stakleničkih plinova i rješavanje klimatske krize, kojom se kompanije obvezuju na kupovinu dozvola za svaku tonu ugljičnog dioksida koje emitiraju. Pošto su zemlje zapadnog Balkana ušle u procese pripreme za ulazak u EU, analiza pokazuje da bi ulaskom u ETS i preuzimanjem definiranih obaveza, veliki broj termoelektrana na ugalj postao neisplativ, odnosno mogle bi završiti kao takozvana “nasukana sredstva”.

Za najveće trenutno planirano postrojenje u BiH, termoelektranu Ugljevik III, snage 600 MW, godišnji račun za CO₂ emisije bi iznosio 21 milijun eura, čak i uz vrlo nisku cijenu CO₂ od 5 eura po toni. Ako cijena dostigne 35 EUR po toni, što neki analitičari očekuju da će se desiti do 2030. godine, godišnja naknada za CO₂ emisije će iznositi 146 milijuna eura.

Trenutno nema javno dostupnih sveobuhvatnih podataka o ekonomskoj isplativosti projekata bloka 7 TE Tuzla i nove TE Banovići. Ovisno o cijeni CO₂, oni će godišnje morati platiti između 10 i 70 milijuna eura (Banovići) odnosno 12 do 86 milijuna eura (Tuzla 7). Iz dostupne dokumentacije nije jasno da li su ti troškovi uključeni u studije ekonomske isplativosti za ove projekte. Ovo je od posebne važnosti pošto su kompanije koje planiraju ove projekte u državnom vlasništvu, i neuspjeh i gubitke će u konačnici platiti građani BiH kroz  javni Budžet.

Navedeni rezultati prikazuju veličinu ekonomskog rizika koji donose potencijalna ulaganja u nove termoelektrane na ugljen, koji mogu podjednako negativno utjecati kako na kompanije tako i na javne budžete. Donosioci odluka trebaju ponovno razmotriti ekonomsku isplativost svih projekata termoelektrana na ugljen, nakon primjene cijene ugljika, prije nego što se odobri nastavak provedbe tih projekata.

“Nova energetska infrastruktura izgrađena sada će trajati nekoliko desetljeća, i mora biti okrenuta budućnosti. Zakonodavstvo i trendovi potražnje će se značajno promijeniti, a ulaganja moraju biti dovoljno fleksibilna kako bi se to uzelo u obzir. Nažalost, Balkanski planovi za ugljen su u potpunoj suprotnosti od fleksibilnih trendova budućnosti – oni vjerojatno nisu isplativi ni pod današnjim uvjetima niske cijene električne energije, a pogotovo ne sa budućim uvjetima kada se budu primjenjivale cijene emisija CO₂ i viši standardi zaštite okoliša .”, izjavila je Pippa Gallop, stručni saradnik CEE Bankwatch Network.

„Čak i uz niske cijene CO₂, “nasukana sredstva” su već realnost u mnogim dijelovima Europe. E.ON već planira zatvoriti 13 GW svojih kapaciteta ugljena i plina u Europi, a Enel, samo u Italiji, namjerava zatvoriti 23 elektrane na ugalj i gas do 2019. Iza tih zbivanja su uspon obnovljivih izvora energije i pad cijena električne energije u većem dijelu Europe. Dakle, donosiocima odluka u BiH bi bilo pametno investirati u projekte budućnosti, a ne čekati i prilagođavati se kad ne budu imali drugog izbora.”,  dodala je Ioana Ciuta, Koordinatorica na programu energija u CEE Bankwatch Network./Denis Žiško/